Podsjećamo korisnike koji su na Jedinstvenom zahtjevu za 2015. godinu prijavili soju za ekološki značajnu površinu da do 31. prosinca 2015. moraju regionalnom uredu Agencije za plaćanja dostaviti kopiju računa o plaćenom certificiranom sjemenu kojeg koriste te godine i certifikat s vreće ili certifikat o sjemenu uz otpremnicu Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (HCPHS).
Soja prihvatljiva za ekološki značajne površine mora biti proizvedena od certificiranog sjemena genetski nemodificirane soje. Iznimno se u 2015. dostavlja certifikat s vreće ili certifikat HCPHS-a, dok će u narednim godinama korisnici morati u regionalni ured Agencije dostaviti originale certifikata o sjemenu na pakiranju iz kojih je vidljivo da se radi o genetski nemodificiranom sjemenu koje će im Agencija za plaćanja nakon poništavanja vratiti.

 

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakEU novac za slobodnu distribuciju jabuka i mandarina- obavijest voćarima
Sljedeći članakZeleni otok koji hrani cijeli svijet
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.