Hrvatske tvrtke koje su donirale najviše hrane u prošloj, 2021. godini su Sana delikatese, Dukat i Konzum.  Petu godinu zaredom Mreža hrane i europarlamentarka Biljana Borzan dodijelili su priznanje „Najdonator“ za humanitarno djelovanje i društveno odgovorno poslovanje.

Prema podacima Porezne uprave, ukupna prodajna vrijednost donirane hrane  u 2021. godini u Hrvatskoj iznosila je 27.610.857,12 kn bez PDV-a. Edukacija poduzeća i potrošača o sprječavanju bacanja hrane i doniranju izuzetno je važna iz socijalnih i ekoloških razloga. Posebno sada u vrijeme visokih stopa inflacije te povećanja cijena hrane.

Najveći donator u kategoriji mikro, malih i srednjih tvrtki, Sana delikatese, prošle godine je donirala hranu prodajne vrijednosti 88.073 kuna bez PDV-a. To čini 1.18 posto godišnjeg prihoda tvrtke.

Za mala poduzeća kao što je Sana uz fokus na razvoj i kvalitetu poslovanja važno je njegovati i svjesnost o društveno odgovornom poslovanju. Mi se trudimo stvarati i održavati tu kulturu od početka poslovanja. Iako je ponekad organizacija doniranja zahtjevna te stvara dodatne troškove. Ipak su svi članovi Sana tima izuzetno ponosni što to uspijevamo. Iza vrijednosti donirane hrane stoji značajan angažman i trud naših radnika. Donirana hrana je spašena prije isteka roka valjanosti.

Na ovaj način smo dvostruko ponosni. Ne samo što smo hranu donirali onima kojima je najpotrebnije, već brinemo i o okolišu. Kvaliteta proizvoda, briga za dobrobit ljudi i okoliša, uz zadovoljstvo naših radnika, osnovni su ciljevi poslovanja Sane, kazala je direktorica tvrtke Silvija Repić.

Sana delikatese ovu su nagradu primile treću godinu za redom otkako postoji ova kategorija. To je veliko priznanje za trud koji poduzeće ulaže u društveno odgovorno poslovanje.

Sana brand svojim proizvodima okuplja ljude koji uživaju u ukusnoj te kvalitetnoj i nutritivno bogatoj hrani. Upravo je iz tog razloga Sana hummus, namaz od slanutka i sezama prepoznat kao vrhunski namaz na tržištu te je najprodavaniji proizvod Sane. Praćenjem globalnih trendova na području zdrave prehrane svoj asortiman pod markom Sana već 9 godina proširuje inovativnim proizvodima.

Uz od ranije popularni guacamole, ketchup od cikle, čips od jabuke s čokoladom i ostale delicije. Ove godine su tržištu predstavili liniju veganskih sireva na bazi kokosovog ulja i biljnih proteina. Sana Power Mozza, Power Greek i Power Trapi nemaju umjetne dodatke, konzervanse, gluten, soju, ni palmino ulje. Tako u svjetski poznatim okusima sireva mogu uživati svi  jer ne sadrže laktozu te su pogodni za vegane.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDođite na Akademiju za OPG!
Sljedeći članakDva nova hrvatska proizvoda zaštićenog naziva u Europskoj uniji
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.