Konzervacijska poljoprivreda je proizašla iz nužnosti kako bi se zaustavili degradacijski procesi na poljoprivrednim površinama. Temelji se na jačanju prirodnih bioloških procesa iznad i ispod površine tla. Mehanička obrada tla svedena je na minimum, a izostavlja se okretanje tla, čime se smanjuje utjecaj erozije, a zadržavanje biljnih ostataka na površini tla, umjesto njihova odvoženja s površine, u kombinaciji s minimalnim narušavanjem tla obradom, dovodi do povećanja sadržaja organske tvari u tlu.
Konzervacijska poljoprivreda zahtjeva izradu višegodišnjeg plana kako bi se uspješno realizirali ciljevi zaustavljanja degradacijskih procesa na poljoprivrednim površinama:
U eko shemi 31.06. Konzervacijska poljoprivreda neke obveze su propisane u proizvodnoj godini (koja u biljnoj proizvodnji započinje 15. kolovoza prethodne godine i završava 1. listopada tekuće godine), a neke u godini zahtjeva (kalendarska godina zahtjeva).
Korisnici moraju ispoštovati sve obveze kako bi se zaokružila cjelovita provedba ove intervencije:
– tijekom proizvodne godine, provoditi reduciranu obradu tla, kojom se tlo ne prevrće i/ili izravnu sjetvu u neobrađeno tlo
– tijekom godine zahtjeva provoditi minimalno dvopoljni plodored
– tijekom godine zahtjeva osigurati permanentnu pokrivenost tla
– održavati oraničnu površinu od korovne vegetacije prema principima integrirane zaštite bilja uz obvezu primjene mehaničkih mjera
– završiti izobrazbu.
U skladu s člankom 45. stavkom 1. podstavkom 3. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2026. godinu (»Narodne novine«, br. 147/2025) tijekom godine zahtjeva potrebno je osigurati permanentnu pokrivenost tla oranične površine biljnim ostacima i/ili zelenim pokrovom.
U intervenciji 31.06. Konzervacijska poljoprivreda za 2026. godinu kriterij permanentne pokrivenosti tla oranične površine izmijenjen je na način da tlo mora biti pokriveno usjevima, glavnim i sekundarnim koji obuhvaćaju postrne i pokrovne usjeve, minimalno 70 % godine zahtjeva, a ostatak perioda, prilikom pripreme za uspostavu glavne odnosno sekundarne kulture, tlo mora biti pokriveno zelenim ili suhim ostacima biljke nakon žetve/berbe prethodne kulture.
Iz naprijed navedenog razvidno je da su obveza provedbe minimalno dvopoljnog plodoreda i obveza permanentne pokrivenost tla glavnim i sekundarnim usjevom tijesno povezane, odnosno preklapaju se, pa je stoga razdoblje provedbe ovih dviju obveza izjednačeno (provedba u godini zahtjeva od 1.1.-31.12).
Ako se obavlja oranje u jesen, za pripremu sjetve jesenske ili proljetne kulture, ne postiže se minimalna pokrivenost tla jer se biljni ostaci zaoru.
Kriterij pokrivenosti tla smatra se udovoljenim kada je usjev uspostavljeni vidljiv na površini te kontinuirano prisutan (min 70% vremena u godini zahtjeva) Sama sjetva usjeva bez vidlivosti usjeva ne smatra se pokrivenošću tla.
Slijedom navedenog, korisnici ne mogu prevrtati tlo odnosno orati do kraja godine zahtjeva jer na taj način ne mogu ostvariti propisani uvjet pokrivenosti tla.
Ovim putem naglašavamo da je bit konzervacijske poljoprivredne proizvodnje u gospodarenju postavljenom na trima međusobno povezanim temeljnim postulatima:
- Minimalnom narušavanju tla ( izbjegavanju okretanja tla)
- Permanentnoj pokrivenosit tla biljkama i/ili biljnim ostacima (zadržavanje biljnih ostataka prethodnog usjeva, sjetva postrnih ili među usjeva) i
- Rotaciji usjeva (plodosmjena).
Prihvaćanje i primjena konzervacijske obrade tla u uzgoju ratarskih (i drugih usjeva) isključivo je na dobrovoljnoj bazi prihvaćanjem osnovnih temeljnih postulata postupanja u zadanim okvirima.
Foto: Pixabay
