Međunarodni i domaći stručnjaci Ariel Brunner iz BirdLife International, najveće svjetske organizacije za zaštitu ptica; Brendan Dunford iz programa Burren; Engin Yılmaz iz inicijative Yolda; Aljoša Duplić iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH sudionici su panel diskusije ‘Europski zeleni plan – kako ga Hrvatska može ostvariti?’. Panel organizira Udruga Biom 9. svibnja u Sinju u sklopu projekta Dinara back to LIFE.

Europski zeleni plan je novo razdoblje u europskoj povijesti. Označava strategiju rasta kojom se zemlje EU žele suočiti izazovima u području klime i okoliša te preobraziti svoje gospodarstvo i društvo; sve kako bi ih postupno učinili održivima. Možemo reći da biološka raznolikost nikad nije bila važnija. Ključan je pronalazak balansa između potrebe očuvanja prirode i biološke raznolikosti s jedne; također ljudskih aktivnosti i gospodarstva s druge strane. Izazova za očuvanje prirode sve je više. Energetska kriza u kojoj se nalazimo stavlja sve veći pritisak na usklađivanje očuvanja prirode s potrebama razvoja gospodarstva, ali i obnovljivih izvora energije

-Cilj nam je ovom panel diskusijom čuti primjere i iskustvo očuvanja prirode iz cijelog svijeta. Zatim prokomentirati izazove i mogućnosti koje se za Hrvatsku otvaraju u ovom razdoblju. Iznimna je čast ugostiti stručnjake s ovolikim znanjem i iskustvom. Pozivamo sve da se uključe uživo ili putem live streama, poručila je Željka Rajković, izvršna direktorica Udruge Biom.

Europskim zelenim planom odgovara se na izazove koje predstavljaju klimatske promjene i uništavanje okoliša. Time se poboljšava kvaliteta života sadašnjih i budućih generacija. Zato je jako važno da se građani uključe i prate politike. Samo suradnjom se može postići da zeleni plan uspije i donese trajne promjene.

Na panelu će se raspravljati o svrsi Europskog zelenog plana i njegovom značenju za određene sektorske politike; poput npr. energetske i poljoprivredne politike, iskustvima zemalja EU u provedbi Zelenog plana, izazovima i prilikama za Hrvatsku, pozitivnim iskustvima iz mediteranskog područja pri usklađivanju prirode i čovjekovih aktivnosti, te drugim aktualnim pitanjima.

Sudionici panel diskusije međunarodni su i domaći stručnjaci za pitanja očuvanja prirode.

Ariel Brunner iz Bruxellesa glavni je stručnjak organizacije BirdLife za europske politike (Deputy director and head of policy, Birdlife Europe and Central Asia); posljednjih je godina intenzivno posvećen pitanjima reforme Zajedničke poljoprivredne politike EU; zagovara održive politike u pogledu biogoriva i bioenergije.

Brendan Dunford vodio je nagrađeni projekt BurrenLIFE; trenutno provodi njegov nastavak, inovativni program plaćanja subvencija prema rezultatima koji potiče poljoprivrednike na poboljšanje lokalne bioraznolikosti, kvalitete vode i kulturnog naslijeđa, a koji donosi razne socijalne, ekonomske i okolišne koristi još od uvođenja 2010. godine. 

Engin Yilmaz osnovao je organizaciju za očuvanje prirode Yolda Initiative. Bavi se kulturnim praksama koje doprinose bioraznolikosti, a posebice pastirskom praksom. 

Aljoša Duplić ravnatelj je Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja RH. Zaštitom prirode bavi se 16 godina i aktivno je sudjelovao u pripremi Prijedloga nacionalne ekološke mreže i hrvatskog prijedloga ekološke mreže Natura 2000.

Panel diskusija European Green Deal – How Croatia Can Strike It?/ Europski zeleni plan  – kako ga Hrvatska može ostvariti? održava se na engleskom jeziku 9. svibnja od 16 do 18 sati u Multimedijalnoj dvorani muzeja Sinjske Alke, Put Petrovca 12 u Sinju. Moderator diskusije je novinar Domagoj Novokmet.

Panel diskusiju moći će se pratiti i online, putem livestreama na YouTube kanalu Udruge Biom

https://www.youtube.com/channel/UCwR0wV_9DGFV8CqSlHnzrSQ

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je Pozivnica-1920x1080-HRV-1024x576.jpg
Prethodni članakRast otkupnih cijena mlijeka, a isporuka manja
Sljedeći članakXI. međunarodni simpozij o mediteranskoj svinji
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.