Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su na sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu. Na sjednici se raspravljalo o stanju u sektoru stočarstva i ratarstva u Republici Hrvatskoj. Raspravljalo se i o mogućnostima financijskih i drugih vrsta potpora; uključujući i potpore poljoprivrednicima kroz kvote za obnovljive izvore energije. Njima bi se smanjio utjecaj porasta cijena ulaznih troškova u sektorima stočarstva i ratarstva i tržišnih poremećaja uzrokovanih pandemije bolesti COVID-19.

Jedna od tema je bila i eskalacija sukoba i početak rata u Ukrajini te mogući utjecaj na hrvatsku poljoprivredu. Posebice u kontekstu činjenice da će doći do novih tektonskih poremećaja i drastičnog rasta cijena na tržištu žitarica u svijetu. Ukrajina i Rusija su jedne od najvećih izvoznika.

Predstavnici HPK upozorili su da je situacija u oba sektora alarmantna. Drastični skokovi cijena plina uzrokovali obustavljanje ili smanjenje proizvodnje većine europskih tvornica mineralnih gnojiva u razdoblju od rujna do studenog 2021. godine. To je rezultiralo dodatnim poskupljenjima i limitiranim količinama svih mineralnih gnojiva za proljetnu sezonu prihrane i sjetve. Poskupljenjem mineralnih gnojiva pogođeni su ratari i stočari, priopćeno je iz HPK.  

Trenutne grube procjene HPK pokazuju rast troškova proljetne sjetve otprilike za duplo u odnosu na prethodnu godinu. Prema informacijama s terena cijene dušičnih gnojiva narasla su za oko 300%, miješana gnojiva za 250%. Primjerice, urea je koštala 220,00 kuna, a sada se već kreće oko 900 kuna.

Cijene sjemena su se kretale od 500 do 1000 kuna, a sada su na razini od 1000 do 1500 kuna ako se  govori o sjemenu prihvatljive kvalitete primjerice za šećernu repu. Zaštitna sredstva, herbicidi, fungicidi rasli su do 20%, plavi dizel rastao je za 100%, zakup privatnog zemljišta povećan je više od 50%, dok su cijene dijelova za strojeve i servis vozila porasli za 100% . Iz HPK upozoravaju kako su problem i visoke cijene sušenja žitarica. Razlog tome je ovisnost većine skladišta o energiji iz plina. Ovakav rast cijena žitarica izravno se reflektira na cijene stočne hrane i cjelokupnu stočarsku proizvodnju.

Najveći dio rasprave posvećen je stanju u mljekarskom i stočarskom sektoru. Oni su na najvećem udaru. Pri tome je više puta ponovljen stav HPK da sadašnja otkupna cijena mlijeka nikako nije motivirajuću za nastavak proizvodnje. Potrebno je poduzeti sve da se mljekarski sektor ne uruši.

Predstavnici HPK na sjednici Odbora su ponovili svoje zahtjeve koje su iznijeli nedavno na sastanku s ministricom poljoprivrede.

HPK je predložila zamrzavanje cijene plavog dizela za vrijeme proljetne sjetve. Predložila je pronalaženje sredstva u proračunu koja bi mogla ublažiti situaciju. Predložila je omogućavanje sadnje vlastitog poljoprivrednog sjemena s obzirom na poskupljenja. Zbog obveza korištenja certificiranog sjemena primjerice genetski nemodificirane soje proizvođači imaju trošak veći do 700 kuna po hektaru u odnosu na prethodne godine.

Među našim zahtjevima je i povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima u cilju smanjenja energetske ovisnosti zbog troškova proizvodnje i povećanja konkurentnosti, ističu u HPK.

S ciljem ublažavanja krize predstavnici HPK traže i da se u okviru provedbe tipa operacije 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ – ulaganja u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. osigura ekonomska opravdanost svake investicije (koju će kontrolirati savjetodavna služba).

Nadalje, potrebno je i izraditi popis onih koji već imaju silose. Potrebno je vidjeti koja je veličina silosa – omjer silosa i omjer proizvodnje te veličina zemlje. Među ostalim potrebno je uvesti ograničenje investicije (po ha, prinosu) tj. veličina silosa u omjeru količine zemlje koja se koristi za samu proizvodnju te  izvrši revizija/monitoring postojećeg stanja (obnova postojećih silosa).

IZ HPK ponavljaju kako se ne smije dogoditi da se skladišti inozemna roba i da se trguje s njom. Cilj bi trebao biti da roba koja se skladišti nakon prerade završi na hrvatskim policama, a ne na drugim tržištima. Dodatno treba bodovati one poslovne planove/projektne prijedloge koji u svom planu  imaju uključene obnovljive izvore energije (primjerice sušare koje će pokretati na poljoprivredni pelet).

Kada je riječ o eskalaciji situacije u Ukrajini iz HPK napominju kako će se ona zasigurno odraziti na globalno tržište sirovina i hrane. Zbog toga je važno već sada početi preispitivati i donositi odluke. One će utjecati na stabilnost tržišta poljoprivrede i hrane u Hrvatskoj.

Očekuje se drastičan rast cijena žitarica trebalo bi podržati poljoprivrednike da povećaju sjetvu i ulože u nju. Sve kako bi imali dobre prinose i urod koji može pokriti domaće potrebe. Predstavnici HPK smatraju kako je u ovakvim  situacijama važno poljoprivredu staviti pod okrilje nacionalne sigurnosti. Sve kako bi se na vrijeme osigurale zalihe u slučaju sukoba širih razmjera i eskalacije u Europi.  

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje