Spajanje dovodnog melioracijskog kanala s rijekom Savom i upuštanje voda rijeke Save za potrebe navodnjavanja na području Biđ-Bosutskog polja

 

Ministar prof.dr.sc. Davor Romić prisustvovat će spajanju dovodnog melioracijskog kanala s rijekom Savom i upuštanje voda rijeke Save za potrebe navodnjavanja na području Biđ-Bosutskog polja

 

dana 6. rujna (utorak) 2016. godine u 13:00 sati

crpna stanica u mjestu Jaruge, općina Sikirevci

 

Spoj dovodnog melioracijskog kanala s rijekom Savom investicija je vrijedna 493 milijuna kuna. Izgradnjom ovog kanala, duljine gotovo 15 kilometara, omogućit će se dovod vode od rijeke Save, kao vanjskog izvora, do kanala Konjsko, a zatim preko vodotoka Istočna Berava u vodotok Biđ i konačno u vodotok Bosut, čime se stvaraju preduvjeti za navodnjavanje oko 8.500 ha poljoprivrednih površina. Osiguranjem vode za navodnjavanje omogućava se i razvoj poljoprivredne proizvodnje, koja u današnjim vremenima, obilježenim sve češćim vremenskim nepogodama, može biti konkurentna jedino uz primjenu inovativnih tehnologija i agrotehničkih mjera poput navodnjavanja, a upravo ovaj projekt predstavlja kvalitetan iskorak u korištenju resursa koji su nam na raspolaganju, u cilju stabilnosti i razvoja hrvatske poljoprivrede.

 

Događaju će uz ministra poljoprivrede Davora Romića prisustvovati i ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković te ostali visoki dužnosnici i suradnici.

 

Fotografi i TV snimatelji imat će priliku snimiti uklanjanje nasipa i upuštanje voda rijeke Save u dovodni melioracijski kanal za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja (oko 14:00 sati), a nakon toga su predviđene izjave za medije.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakIskustva mladog poljoprivrednika: Kako sam krenuo u uzgoj češnjaka?
Sljedeći članakKrmno bilje kao činitelj isplativosti proizvodnje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.