Na splitskoj Peškariji danas počinje manifestacija ‘Štorije o’vinima’. Manifestacija se održava u sklopu prvog Mjeseca gastronomije, u organizaciji splitske Turističke zajednice i Grada Splita. Dalmatinski vinari predstavit će vina autohtonih i gotovo zaboravljenih sorti, teško dostupnih u komercijalnoj ponudi. Vina će se moći degustirati i kupiti po festivalskim cijenama. 

– Drago nam je što ćemo u Splitu, u posebnom okruženju splitske Peškarije, na manifestaciji Štorije o’ vinima ugostiti  domaće vinare, uljare i OPG-ove. Ujedno ćemo imati priliku kušati vina kao i njihove proizvode, pršut, sir i soparnik.  Ponosni smo na njih, njihove napore i rad. Poradit ćemo na njihovoj prepoznatljivosti i napraviti sve da svoje proizvode što bolje plasiraju na tržištu. Sve kako bi i dalje ostali nesalomljivi čuvari ognjišta i polja, a s tim i naše dalmatinske tradicije, kazala je Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita.

Na ovoj će se bogatoj vinskoj manifestaciji predstaviti vinari s dalmatinskog područja, Omiša, Kaštela i Vrgorca. Na manifestaciji će sutra sudjelovati Turistička zajednica općine Marine u pratnji uljara – PZ Marina i OPG  Rinčić. Također i KUD-a Andrija Matijaš Pauk. Ostale turističke zajednice će svoje proizvode predstavljati u sljedećim danima održavanja manifestacije Štorije o’vinima, 15. listopada (subota) kao i sljedećeg vikenda, 21. i 22. listopada (petak i subota) te ih uveličati kulturno- umjetničkim programima. 

Svi koji dođu na ovu manifestaciju moći će osim vina i ulja kušati i domaći pršut, sir i soparnik. Na jednom mjestu će se okupiti niz domaćih OPG-ova s originalnim dalmatinskim proizvodima. Svi proizvodi će se moći degustirati i kupiti po posebnim festivalskim cijenama.    

Posebnost ove manifestacije je u tome što će vinari s dalmatinskog područja predstavljati vina autohtonih i skoro zaboravljenih sorti dalmatinskoga kraja. Tom prilikom moći će se degustirati vina napravljena od sorti tribidrag, kaštelanski crljenak, zlatarica vrgorska, plavca malog, grka, zlatarice blatske i još mnogo drugih vina koja se teško nalaze u komercijalnoj ponudi.

Ivan Kovač – Matela je vinogradar i vinar iz Kaštel Sućurca koji će specijalno za ovu priliku predstaviti nekoliko vrsta svojih vina. Crna vina napravljena su od autohtonih kaštelanskih sorti kaštelanskog crljenka, babice kaštelanske i glavinuše, kao i plavca malog. Bit će i bijelih vina. Posebnost će svakako, uz maraštinu, pošip i kaštelanski opol, biti i vino napravljeno od autohtone kaštelanske sorte – vlaška.

– Vina koja će posjetitelji moći kušati na splitskoj Peškariji unikatna su po tome što su sva napravljena na divljim kvascima. Ista su rađena tradicionalnom tehnologijom držanja na dropu 20-ak dana. Kaštelansko crno vino, cuvee, napravljeno je od osam autohtonih kaštelanskih sorti i slovi za vino posebnog okusa. Za one koji ne znaju, Kaštela su vinorodno područje s najviše  autohtonih sorti. Uostalom, najbolje je doći u petak na splitsku Peškariju i kušati! – poziva Ivan Kovač – Matela sve na degustaciju vina.

Nikša Mimica vinogradar je i vlasnik obiteljske vinarije Mimica. Vinarija Mimica svoj posao gradi na tristoljetnoj obiteljskoj tradiciji. U vinogradima koji se nalaze s južne i sjeverne strane Omiške Dinare imaju oko 25 000 trsa. Radi se o starim autohtonim sortama među kojima dominira pribidrag odnosno tribidrag. U svijetu je poznatiji kao zinfandel, a čiji pisani zapisi datiraju unatrag 500 godina. Bit će predstavljena i druga vina napravljena od domaćih sorti, okatac,  ninčuša i muškat ruža omiška.

– Vino je užitne kakvoće, intezivne rubin crvene boje i širokog složenog bukea voćnosti s aromama suhe šljive i džema od bobičastog voća, s notama crne čokolade, kave i vanilije. Njegovano je i dozrijevano 12 mjeseci u hrastovim bačvama. Vino je to izuzetne elegancije i koncentracije. Valjani je to razlog da vinoljupci dođu na Peškariju i uživaju u vinu kakvo se nekad pilo na ovim prostorima, kaže Nikša Mimica. 

Sva će se vina točiti na čaše kako bi svi mogli degustirati i uživati u raritetnim vinima napravljenih od dalmatinskih autohtonih sorti. Manifestacija Štorije o’ vinima građanima će podići svijest o vrijednostima i kakvoći domaćih vina te ih popularizirali u javnosti.

Na manifestaciji će se dijeliti i posebna brošura na hrvatskom i engleskom jeziku. U njoj će biti sadržan popis svih vinara, njihovi kontakti te opis sorti od kojih su vina napravljena. Tako će svi oni koji požele popiti čašicu domaćeg vina i van manifestacije moći i dalje biti u izravnom kontaktu s vinarima.

Manifestacija Štorije o’vinima organizira se u sklopu prvog Mjeseca gastronomije – Štorije o’spize. Tako će se nakon kušanja vina i domaćih dalmatinskih delicija još poneki gastro užitak  moći potražiti i u nekom od 20-ak restorana diljem grada. Njihovi chefovi za vas pripremaju bogate mediteranske menije u kojima možete uživati sve do kraja listopada po povoljnijim cijenama.

Popis svih restorana pronađite OVDJE.

Izvor: Dalmacija News

Prethodni članakPoziv na 20. natjecanje u oranju Zagrebačke županije 2022.
Sljedeći članakSunčane elektrane osvajaju međimurske farme
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.