Uz malo više razumijevanja nekih ministarstava i osobne hrabrosti, međimurski ali i drugi hrvatski farmeri mogli bi proizvoditi električnu struju iz panela na krovovima farmi za vlastite potrebe, ali i za prodaju, ali to nije moguće zbog određenih propisa, kaže Igor Rešetar, farmer iz međimurskog Kuršanca

Na sve više krovova međimurskih farmi, poglavito stočarskih, postavljaju se panel ploče za proizvodnju električne struje iz sunčevih zraka. To je najava još snažnijeg iskorištavanja prirodnih resursa u ovom primjeru sunčevih zraka.

Igor Rešetar

Iskorištenost je 20 posto od 1000 kvadratnih metara na farmi Igora Rešetara

Najviše struje trošimo na ventilaciju štale, hlađenje mlijeka i robot za mužnju

Što to znači za same farmere, ali i hrvatsko gospodarstvo pitamo Igora Rešetara vlasnika OPG-a i farme krava iz međimurskog naselja Kuršanec, ali i predsjednika Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka. On ima određena iskustva s proizvodnju električne struje sa sunčanih panela.

Prve panele na krovu moje farme postavili smo 2017. godine, a pred kratko vrijeme smo nadogradili još više panela. Da pojasnim, radi se o sunčanoj elektrani za vlastite potrebe. Mi imamo ugrađenu i bateriju koja omogućuje korištenje solarne ili sunčane energije. Ukupna snaga naših panela je 22 kilovata, a baterija daje 15 posto potrošnje.

Investicija je iznosila 250.000 kuna plus PDV. Uštede na računima za električnu energiju iznosi respektabilnih 60 posto (%) što je u ovo vrijeme jako puno. U financiranju sam imao pomoć Ministarstva poljoprivrede koje je iskazalo veliko razumijevanje. Određena ministarstva nemaju osjećaj za ulaganja u ovaj segment poljoprivrede. Ipak, postoje fondovi na koje se potencijalni zainteresirani mogu prijaviti. To je velika šansa koja će na kraju biti reproducirana u obliku jeftinijeg energenta, naglasio je Igor Rešetar.

Mi najviše struje potrošimo na ventilaciju , hlađenje mlijeka te na robot koji doji krave. Dakle, moja iskustva, kao i novija iskustva farmera koji su pred kratko vrijeme ugradili panele su pozitivna, no mogla bi biti puno, puno bolja. Naime mi ne možemo struju prodavati pa smo stoga ograničeni. Kada bi postojali izvori sredstva uložili bi smo više u ugradnju panela.

Krov na mojem hangaru je površine 1000 kvadratnih metara, a ja koristim tek 20 posto što je jako malo. Farmeri u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj imaju panelima sto postotno (100%) pokrivenost krovova na svojim objektima. Naravno, to se prepoznaje u dobiti, ali i konkurentnosti na tržištu, zbog jeftinije struje potrebne u proizvodnji mlijeka, kaže Rešetar.

 -Za sada u Međimurju ima desetak farmi s ugrađenim panelima. To bi moglo prerasti u veći broj pogotovo sada kada smo svjedoci poskupljenja energenata na europskom tržištu i ja uvjeravam farmere kako im se isplati ulagati u panele i dobivati struju iz sunčevih zraka, rekao nam je Igor Rešetar čelni čovjek udruženih hrvatskih mljekara koji tu časnu funkciju obnaša 14 godina i koji s ponosom kaže kako je stalno vjeran Dukatu kojemu predaje svoje mlijeko i koji zna cijeniti mljekare, a njima je to jako bitno.

Rešetar to nije rekao, ali odlazeći iz njegovog hangara ili staje stekli smo dojam kako su i krave i telad sretni zbog jeftinije struje. Robot koji ju zapravo troši ništa zborio nije. Svjedoci smo jednog novog vremena u kojem će kao u ranije spomenutim državama i u Hrvatskoj krovovi objekta u kojima se drži stoka biti prekriveni panelima. Tim prije što postoje domaći proizvođači i montažeri panela i ostalih dijelova, tako da je sve vrlo brzo ostvarivo. Naravno da su potrebni i novci, no i za njih se pronađu izvori.

Pročitajte ostatak priloga:

Ugradnja solarnih elektrana

Solarni kolektori i njihova upotreba

Što su solarni paneli i kako proizvode struju?

Solarna elektrana – što je to?

Koraci za postavljanje solarne elektrane na obiteljsku kuću

Stižu novi natječaji za kućne solare

70 milijuna kuna potpore za korištenje obnovljivih izvora energije

Solarna energija u poljoprivredi: brojne mogućnosti i koristi, slaba informiranost

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje