Solarna energija dugoročno smanjuje troškove poljoprivredne proizvodnje, povećava održivost i konkurentnost. Ipak, većina poljoprivrednika u Hrvatskoj nije svjesna benefita koje mogu dobiti implementacijom solara.

Solari na poljoprivrednom gospodarstvu mogu smanjiti troškove električne energije za primjerice 50, 70 ili više posto. Niz je načina financiranja postavljanja, od EU fondova, državnog sufinanciranja, kredita. Povrat investicije je uz sufinanciranje moguć i za nekoliko godina. Što se tiče obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) praksa je pokazala da je prosječna investicija u solarni sustav oko 50 tisuća kuna, za manje elektrane od tri, četiri kW snage. To može pokriti oko 70 posto potreba gospodarstva, ovisno o tome troši li OPG više energije po danu ili po noći. Ako troši po danu, solar pokriva više, a po noći manje. Recimo da je trošak postavljanja solara oko deset tisuća kuna po kW instalirane snage. To se za primjerice područje Dalmacije isplati za pet do sedam godina. Ovdje je riječ o solarima bez baterija, odnosno o korištenju energije izravno iz fotonaponske elektrane.

Farme mogu smanjiti troškove proizvodnje ugradnjom solara

Što se financiranja tiče, jedan od načina je kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. On za OPG-ove na, primjerice, otoku Korčuli, može sufinancirati oko 60 posto troškova postavljanja solara, dok za otok Lastovo, koji spada u otoke prve skupine, odnosno pučinske otoke, pokriva 80 posto troškova. Solarizacija poljoprivrednog gospodarstva donosi i niz drugih prednosti. Jedan od primjera uspješne sinergije solarnog i poljoprivrednog sektora je i postavljanje solara u vinograde radi zaštite. Vinogradari imaju problem ljeti jer sunce sprži vinograde. Tako se postavilo pitanje mogu li se napraviti solari koji bi bili iznad vinograda i tako odbijali sunčevu svjetlost. To je moguće i radi se na tome.

Dodatna konkurentnost proizvedene hrane uz čistu energiju

Kad je riječ o primjeni solara u poljoprivredi, važan faktor koji izravno utječe na tržišno pozicioniranje je i veća konkurentnost hrane koja je proizvedena pomoću čiste energije. Ako imamo solarni panel na uljari, možemo reći da smo ulje proizveli sa “zero emissions” (0 posto emisije). To su dodatni benefiti implementacije solara u poljoprivredi. Poljoprivredna gospodarstva mogu proizvoditi energiju i za prodaju, a tu je i brendiranje destinacije u turizmu kao zelene destinacije. To se također može povezati s poljoprivrednim sektorom.

Problem nedovoljne edukacije poljoprivrednika o mogućnostima ulaganja u izgradnju fotonaponskih elektrana očit je po činjenici da se mogu informirati jedino na internetskoj stranici Programa ruralnog razvoja. Razvoj solarnog sektora u Hrvatskoj, odnosno procese integracije solarne i poljoprivredne industrije, usporava i aktualna politika koja ne povezuje međusobno sektore poput znanosti, industrije i sl.

Treba napraviti međusektoralni pristup, povezati poljoprivredu i energetiku jer sektor energetike pomaže poljoprivredi da se lakše prilagodi klimatskim promjenama. Primjena solara u poljoprivredi također povećava šanse poljoprivrednicima u povlačenju EU fondova. Djelomična solarizacija gospodarstva sve češće uvjet na natječajima, s obzirom na to da je održivost, prvenstveno smanjenje štetnih emisija, jedan od ključnih ciljeva EU-a u okviru zelene tranzicije.

Pročitajte ostatak priloga:

Ugradnja solarnih elektrana

Solarni kolektori i njihova upotreba

Što su solarni paneli i kako proizvode struju?

Solarna elektrana – što je to?

Koraci za postavljanje solarne elektrane na obiteljsku kuću

Stižu novi natječaji za kućne solare

70 milijuna kuna potpore za korištenje obnovljivih izvora energije

Sunčane elektrane osvajaju međimurske farme

izvor: Obnovljivi izvori energije Hrvatske

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakChoco – orange snovi
Sljedeći članakUgradnja solarnih elektrana
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.