U Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je sastanak na temu izrade nacrta Strategije biogospodarstva do 2035. godine na kojem su sudjelovali članovi udruženja iz Sektora poljoprivrede i Sektora industrije i održivog razvoja te predstavnici Ministarstva poljoprivrede.

Strategija će definirati viziju i strateške ciljeve razvoja biogospodarstva Republike Hrvatske do 2035. godine vodeći računa o potencijalima biogospodarstva, razvojnim potrebama i interesima gospodarstva i nacionalnim razvojnim smjerovima u strateškim dokumentima RH.

Prezentaciju “Ususret Strategiji biogospodarstva” održala je Anita Sever Koren, zamjenica predsjednika stručne radne skupine za izradu Prijedloga strategije biogospodarstva do 2035. i ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede. Predstavnici udruženja iznijeli su prijedloge koji mogu poboljšati i ubrzati razvoj biogospodarstva u Hrvatskoj.

Prethodni članakKakva je bila jesenska sjetva 2022. godine?
Sljedeći članakPrijavite promjene u voćnjaku
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.