Gospodarski list organizirao je osmu po redu konferenciju „Hrvatsko povrće“, koja se ove godine održava od 11. do 13. 12.2024. u Tuheljskim Toplicama.
Konferencija „Hrvatsko povrće“ je stručni skup namijenjena proizvođačima povrća, koji svojim cjelogodišnjim trudom i napornim radom proizvode i donose domaće i kvalitetno povrće na stolove hrvatskih obitelji, na jelovnike svih potrošača.
Povezivanje i udruživanje
Ciljevi konferencije „Hrvatsko povrće“ su povezivanje, udruživanje i organizacija povrćara, edukacija i informiranje o novim tehnologijama i inovacijama koje proizvođačima predstavljaju renomirani stručnjaci i gosti predavači iz Hrvatske, ali i inozemstva, te će im daju preporuke i savjete za razvoj i investicije u produktivniju, konkurentniju i suvremenu proizvodnju povrća. To je mjesto i prilika za okupljanje povrćara i struke na jednom mjestu kako bi se našla rješenja za goruće probleme hrvatskog povrćarstva.
Transfer znanja
–Klimatske promjene su tu i jako otežavaju poljoprivrednu proizvodnju i uzgoj biljaka te se stvaraju mogućnosti za razvoj uzročnika različitih biljnih bolesti i štetnika. Borbu s njima otežava zelena tranzicija koju nam nameće Europska Komisija. Treba omogućiti transfer znanja u tom području te sam siguran da imamo jako puno prostora za suradnju i napredak te da našoj poljoprivredi i cijeloj državi bude puno bolje nego što je to sada. Želim svima uspješan rad na ovoj konferenciji, rekao je u uvodnom obraćanju Aleksandar Mešić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Ovogodišnje sekcije su Strategija zaštite povrća i cvijeća i prilagodba klimatskim promjenama, Nove tehnologije u povrćarstvu, Ekološka proizvodnja povrća i plodnost tla te Navodnjavanje povrća – izbor sustava i tehnološke mogućnosti.
Tko je na potezu?
Panel rasprava Novi izazovi u proizvodnji i trženju povrća i cvijeća i bolji status proizvođača – tko je na potezu započela je uvodnom prezentacijom Ana Marije Špicnagel iz IPS Konzaltinga koja je iznijela podatke o stanju u povrćarstvu u Hrvatskoj.
–Prirod, odnosno urod povrća se u nas kreće oko 20 tona po hektaru, za razliku od Europske unije gdje se urod kreće oko 30 tona po hektaru. Znamo da imamo vrlo vrijedne ljude no pitanje je što to želimo učiniti po pitanju unaprijeđenja uroda. Kad govorimo o zaštićenim prostorima, u Hrvatskoj imamo oko 100-tinjak hektara zaštićenih prostora i vidimo da je naša proizvodnja oko 9600 hektara, tj. pad od 16 posto u odnosu na prethodnu godinu, naglasila je Špicnagel.
Na pitanje u kojem smjeru bi trebalo ići hrvatsko povrćarstvo iz Ministarstva poljoprivrede su poručili da je irelevantno koliko mi zadovoljavamo naših potreba i to zato što izvozimo u Europsku uniju.
–Nije bitno zadovoljiti neke brojke već da naši proizvođači koji rade u sektoru povrća budu barem donekle zadovoljni. Mogli bismo ipak nekako senzibilizirati sustav javne nabave i postaviti nekakve kondicije kako bi domaći proizvod imao neku prednost, recimo kratki lanci dobave robe, naglašeno je.
Povrćari uglavnom nemaju problem s nabavom, nije problem u naplati, no problem i izazov je radna snaga. Zakonski okvir ograničava povrćare u pogledu radne snage i tu je itekako velik problem. Također pojednostavljivanje zakonskih mjera oko postavljanja zaštićenih prostora nikako da zaživi. U pitanje su i kvote plavog dizela koje bi za povrćare trebale biti puno više. Naglašeno je da bi za budućnost bilo najbolje da predstavnici Ministarstva poljoprivrede i predstavnici povrćara iz raznih udruženja imaju tematske sastanke i sustavno rješavaju raznorazne goruće probleme u hrvatskom povrćarstvu.
Foto: Kristina Pawelitsch, mag. ing. agr.
