Povodom Svjetskog dana šuma u Centru za posjetitelje Medvedgrad održan je Okrugli stol na temu „Održivost gospodarenja šumama i bioraznolikost u RH“ u organizaciji Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, Hrvatskog drvnog klastera i časopisa Drvo&Namještaj.

Svjetski dan šuma obilježio se 21. ožujka, a osnovni cilj je podizanje svijesti o važnosti šuma i njihovom doprinosu dobrobiti cijelog planeta. Obilježavanje je u cijelom svijetu popraćeno nizom lokalnih, nacionalnih i međunarodnih događanja i akcija. Ove je godine u fokusu je tema održivog korištenja drva.

Upravo je to bila i jedna od glavnih tema Okruglog stola, koji je na obroncima Medvednice okupio brojne predstavnike na šumi baziranog sektora. Raspravljalo se o načinu gospodarenja šumama u Hrvatskoj, važnosti šuma i njihovom utjecaju na bioraznolikost. Zatim o novoj EU strategiji za šume, važnosti drva u postizanju niskougljičnih ciljeva i drugim aktualnim temama u šumarstvu.

Sudionike je uvodno pozdravio predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika mr. sc. Zdenko Bogović istaknuvši kako Hrvatska ima ogromno šumsko bogatstvo, koje prekriva čak 47% njene kopnene površine. Naglasio je kako šume u Hrvatskoj imaju tri važne uloge; okolišnu, gospodarsku i društvenu. Hrvatska može biti primjer drugima po održivom gospodarenju šumama.

Šume u Hrvatskoj vežu 640 milijuna tona CO2. Šumarstvo i drvna industrija doprinose gospodarstvu s oko 20 milijardi kuna i zapošljavaju više od 45.000 ljudi. Naš godišnji prirast iznosi 11 milijuna kubika, dok nam je sječivi etat 8,4 milijuna kubika, kazao je.

Također, naglasio je i kako šume ublažavaju klimatske ekstreme, pročišćavaju zrak i proizvode kisik. Sprječavaju eroziju i odrone tla, štite naselja od buke; reguliraju vodni režim, a nije zanemariva niti njihova turistička i rekreativna uloga.

Također, Bogović se osvrnuo i na novu EU strategiju za šume, izrazivši zabrinutost za budućnost šumarstva u Hrvatskoj i Europi. Istaknuo je kako Strategija mijenja ravnotežu između društvenih, ekonomskih i ekoloških sastavnica šumarstva. „Strategija favorizira ekološke probleme, a zanemaruje ekonomske aspekte te ugrožava dugoročnu održivost europskih šuma i šumarstva“, kazao je.

-Primjena EU regulativa na sektor šumarstva u RH izazvat će negativan utjecaj na prirodnu obnovu šuma, poremećaj normalnog razmjera dobnih razreda u jednodobnim šumama, poremećaj normalnog razmjera debljinskih razreda u prebornim šumama, moguće smanjenje dostupne drvne sirovine do 30% na godišnjoj razini i drugo.

Krešimir Žagar, direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma kazao je kako sektor šumarstva mora raditi na boljoj percepciji u javnosti jer se on uistinu ima čime pohvaliti.

-Naš je sektor medijski zanimljiv samo kroz neke priče u obliku istraživačkih emisija poput Provjereno i Potjeru.

S time se složila i Martina Jurjević Varga ispred Parka prirode Medvednica.

Mi smo u javnosti percipirani kao uhljebi, siječemo šumu i devastiramo imovinu svih građana i spremamo sebi novac – to stalno slušamo i tako mediji percipiraju šumarstvo. Moramo više komunicirati s javnosti, sektor mora poraditi na PR-u prema široj javnosti, ići edukativno i pričati o šumarstvu i prednostima, naglasila je Jurjević Varga.

Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije kazala je kako ekonomske, ekološke i socijalne funkcije šuma moraju biti u ravnoteži te istaknula velike izazove koje donose klimatske promjene.

Brzina klimatskih promjena postavlja velike izazove pred prilagodbu šuma i stabala. Trebamo jako puno razumijevanja i financijskih sredstava za obnovu, kazala je.

Ana Dijan, članica Upravnog odbora Europske konfederacije drvne industrije CEI-Bois govorila je o posljedicama ruske invazije na Ukrajinu i mogućnostima ublažavanja negativnih posljedica na drvni i šumarski sektor.

Jedna od mjera koje će se od strane sektora gotovo sigurno predložiti Europskoj komisiji je povećanje sječivog etata. Dodala je kako 10% mekog drva dolazi iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije te da će ova situacija imati dalekosežne posljedice. Također, osvrnula se i na temu lobiranja, kazavši kako je ono vrlo važno. Ono predstavlja odličnu mogućnost za komuniciranje sektora prema EU i nacionalnim tijelima te prema medijskom prostoru.

Vedran Kašić iz međunarodne grupacije Pervanovo izrazio je zabrinutost oko najavljenog smanjenja količine sječivog etata. Nadodao je kako bi drvna industrija, ali i cijeli na šumi bazirani sektor trebali što prije zajednički reagirati. Također, kazao je kako je potrebno i dosljedno provođenje certifikata sljedivosti te isticanje utjecaja šuma na društvo. Također i isticanje važnosti opće korisnih funkcija šuma kao i ekoloških usluga.

Doc. dr. sc. Dinko Vusić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije kazao je kako unutar Zelenog plana trebamo pronaći čim više prednosti za sektor.

Moramo promisliti možemo li u Zelenom planu naći točke koje omogućavaju daljnji razvoj sektora. Također, i Strategija za šume ima pozitivne strane. Mi smo oba dokumenta uklopili u nastavu i znanstveno-istraživačke procese, naglasio je Vusić.

Goran Gregurović, voditelj Odjela za EU fondove i programe u šumarstvu iz Ministarstva poljoprivrede složio se s prethodnim tvrdnjama o nedovoljnoj vidljivosti šumarskog sektora.

U šumarstvu nema instant rješenja. Potrebno je strpljenje, čak i u promociji. Nije dovoljno samo biti u pravu i dobro raditi svoj posao. Nedostaje nam marketinških aktivnosti i veći angažman svih dionika, zaključio je.

Okrugli stol je predstavljao središnje nacionalno mjesto okupljanja sektora povodom obilježavanja Svjetskog dana šuma. Okupio je preko 40 sudionika iz različitih institucija i subjekata povezanih s na šumi baziranim sektorom u RH. Sudjelovali su i gosti iz Austrije i Srbije. Skup je zaključen s tezom kako gospodarenje šumama u RH ima dobre temelje i višestoljetnu tradiciju. Međutim i da šumarstvo nije rudnik koji se samo eksploatira. Radi se o samoodrživom sektoru koji se stalno obnavlja. On predstavlja ključ za mnoge probleme i izazove današnjice, poput klimatskih promjena.

Šumarstvo i prerada drva važan su izvor zapošljavanja, posebice na ruralnim područjima. Sudionici su se složili i kako su nove EU politike dobra prilika za poboljšanje naših prednosti. One promiču vrijednosti koje su u skladu s hrvatskom šumarskom tradicijom, ali i kako treba znatno unaprijediti promociju i vidljivost sektora.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPoljoprivreda je zanimanje za sva vremena!
Sljedeći članakChromosul 80 za suzbijanje pepelnice, grinja i ostalih biljnih bolesti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.