U auli Sveučilišta u Zagrebu u srijedu 27. rujna 2017. održana je tribina Suradnja sveučilišta i gospodarstva – primjer dobre prakse: tvrtka PIP.
Tribina na kojoj je na primjeru tvrtke PIP predstavljena suradnja između fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i gospodarstva petnaesti je skup koji je organiziran u sklopu tribine Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske. Tribina je započela uvodnim obraćanjem rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa, državne tajnice u Ministarstvu poljoprivrede Marije Vučković i predsjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora doc. dr. sc. Vesne Bedeković, koji su snažno poduprli potrebu za unapređenjem
suradnje između Sveučilišta i realnoga sektora.
„Imamo puno niša u različitim područjima koja su konkurentna Europi, kao što je na primjer pčelarstvo. Važno je pronaći pravu nišu, a pritom ono što rade mala poduzeća mora biti utemeljeno na dobrim istraživanjima. Sveučilište u Zagrebu surađuje s gospodarstvenicima, postoje dobre ideje i kroz ove se suradnje pokazuje da Sveučilište daje važan doprinos društvu“, rekao je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras. Predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora doc. dr. sc. Vesna Bedeković istaknula je važnu ulogu Sveučilišta kao pokretača gospodarskoga rasta.

„U današnje vrijeme opstaju i razvijaju se one zemlje koje su svjesne važnosti znanosti, tehnologije i inovacija za razvoj gospodarstva i društva u cjelini.“ Državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković istaknula je važnost međusobne suradnje akademske zajednice i gospodarstva te posebno pohvalila dobar primjer prakse kao što je tvrtka PIP. Na tribini je uslijedilo izlaganje osnivača i savjetnika Uprave tvrtke PIP d.o.o. Ivana Bračića. U svojoj prezentaciji Od tradicijskih do inovativnih proizvoda istaknuo je da je PIP društveno odgovorna tvrtka specijalizirana za pčelarstvo, koja je izrasla iz obiteljske tradicije bavljenja pčelarstvom još od 1930. godine. Tvrtka posluje već 28 godina i lider je u Hrvatskoj i regiji; u Hrvatskoj ima oko 40 zaposlenih, a u BiH njih dvadesetak. Osim što ima sjedište u Pisarovini, PIP ima poslovnice u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, tvrtku-kćer u Velikoj Kladuši te poslovnicu u Sarajevu. PIP-ovi proizvodi osvojili su 70-ak prestižnih nagrada i priznanja u Hrvatskoj, Europskoj uniji i u svijetu. „PIP proizvodi pčelinje proizvode koji se obrađuju i oplemenjuju dodatnim proizvodima ili međusobno. Sve se to multiplicira u više proizvoda koji su dodatci prehrani. Riječ je o propolisu, matičnoj mliječi, medu, peludu i mješavini tih proizvoda međusobno, s dodatcima i ekstraktima ljekovitoga bilja. Od konvencionalnih proizvoda imamo razne vrste meda u različitim pakiranjima za potrebe ugostiteljstva, ali i proizvode za ljekarništvo te proizvode u veterinarskom programu za potrebe pčela i pčelara. Taj široki spektar izvrsnih proizvoda nastao je i zahvaljujući suradnji s fakultetima Sveučilišta u Zagrebu“, rekao je Ivan Bračić, osnivač i savjetnik Uprave. Također, Bračić je istaknuo uspješnu suradnju i ostvarene uspješne projekte s Veterinarskim, Prehrambeno-biotehnološkim, Agronomskim, Prirodoslovno-matematičkim i Farmaceutsko biokemijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. „Inovativni smo jer imamo nove proizvode i nove tehnološke procese. Kad je riječ o inovativnim proizvodima, to su dodatci prehrani koji ne sadrže alkohol i konzervanse, što nas bitno razlikuje od drugih proizvođača na europskoj razini. Inovativni su naši sirupi za djecu i odrasle bez konzervansa i alkohola, propolis na bazi vodene otopine bez konzervansa i alkohola za dišni sustav i nos te mnogi drugi proizvodi.“ Na tribini je potom uslijedilo izlaganje prof. dr. sc. Marijane Zovko-Končić s Farmaceutskobiokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je istaknula da suradnja između Zavoda za farmakognoziju FBF-a i tvrtke PIP traje već sedam godina, još od 2010., te da se prije svega temelji na analizi flavonoidnih sastavnica u otopini propolisa i analizi njegove uporabe u dodatcima prehrani te na ujednačenju kvalitete proizvoda. Važnost ove suradnje osobito se očituje novim analitičkim metodama, novooblikovanim proizvodnim procesima te novim inovativnim proizvodima koji su dobro prihvaćeni na tržištu. Tribinu Suradnja sveučilišta i gospodarstva – primjer dobre prakse: tvrtka PIP zajednički su organizirali Sveučilište u Zagrebu u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti te partnerom Udrugom inovatora Hrvatske. Riječ je o jednom u nizu javnih predavanja, razgovora, okruglih stolova i radionica održanih u cilju poticanja i popularizacije ideje o inovacijama i prijenosu znanja sa sveučilišta i znanstvenih institucija kao temeljima budućega inovativnoga gospodarstva, koji će Hrvatskoj omogućiti brži gospodarski razvoj. Skup je moderirao prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga.

 

G.L.

 

   Ivan Bračić

Marija Vučković

 

prof. dr. sc. Marijana Zovko Končić s PBF-a

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOprezno -kad posadite crnu pomoćnicu umjesto peruanske jagode
Sljedeći članakPoznate vrste smilja u RH
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.