Danas je u Narodnim novinama objavljen Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta. Njime  se omogućava upis državnog poljoprivrednog zemljišta u ARKOD samo uz pravno valjanu dokumentaciju o vlasništvu/posjedu uz iznimku upisa privatnog zemljišta bez dokaza o vlasništvu/posjedu, ali uz obvezu dokazivanja obavljanja poljoprivredne aktivnosti na parceli putem geotagiranih fotografija.

U ARKOD se mora upisati svo zemljište bez obzira koristi li netko za to zemljište potporu (izravna plaćanja) ili ne.  Pravilnik omogućava javnu objavu podataka o ARKOD parceli, uključujući naziv poljoprivrednog gospodarstva koji koristi parcelu. Uvedena je i šifra korištenja za privremeno neodržavane poljoprivredne parcele utvrđene kontrolom na terenu. Na taj način će se spriječiti podnošenje zahtjeva za potporu za neodržavanu parcelu dok korisnik ne dokaže obavljanje poljoprivredne aktivnosti na njoj. Ako poljoprivrednik ne dostavi dokaz da je na istoj proveo određenu poljoprivrednu aktivnost u razdoblju od dvije godine parcela će se brisati iz ARKOD-a. Unapređuje se i pojednostavljuje sustav temeljem nalaza kontrole na terenu, ograničava zlouporaba i špekulacija prilikom upisa poljoprivrednog zemljišta u ARKOD, omogućuje se bolja kontrola korištenja, transparentnost sustava te javna objava korisnika svih ARKOD parcela.

 

Ovaj pravilnik je prvi korak prema transparentnom i pravednom sustavu praćenja korištenja poljoprivrednog zemljišta i potpora koje se na njega ostvaruju. Oko 100 tisuća poljoprivrednih proizvođača u sustavu je izravnih plaćanja, a gotovo je ista brojka onih koji zemlju za koju dobivaju potporu i koriste na primjeren način. Na žalost, dovoljan je samo jedan loš primjer da se poljulja povjerenje u sustav. Zato smo odlučili učiniti sustav korištenja poljoprivrednog zemljišta transparentnim i dostupnim javnosti  jer je osim bolje kontrole trošenja javnih sredstava, najvažnije održati povjerenje u naše poljoprivredne proizvođače i u sustav koji ih prati.– izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZG SIREK održao dane otvorenih vrata u obiteljskoj sirani Kusanovec
Sljedeći članakMoram li platiti porez?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.