Peradari i proizvođači jaja u velikim su problemima. Baš kako su i najavljivali prije Uskrsa, neki zatvaraju farme jer su im troškovi proizvodnje postali previsoki.

Doznaje se da je riječ o gašenju triju velikih farmi; proizvođači se žale i da trgovci nemaju sluha pa im nude preniske otkupne cijene, iako su jaja na policama nikada skuplja. Gotovo da nema proizvođača jaja koji ovih dana nije u problemima.

Magi Lukač, voditeljica tvrtke za proizvodnju jaja ističe kako troškovi svakodnevno rastu.

-Taman uspijemo podići donekle cijenu, imamo novi udarac s novim troškovima koji ne prate tu prodajnu cijenu. Imamo informaciju da mnogi peradari idu u smanjenje kapaciteta, kaže.

Hrvatska je gotovo samodostatna u proizvodnji jaja. No nakon korone, inflacije i novog udara na glavnu žitnicu Ukrajinu, cijene žitarica, ali i energenata otišle su u nebo, a žale se, trgovci im ne daju veću otkupnu cijenu.

Cijene pšenice i kukuruza su porasle za 200 posto, sojine i suncokretove sačme su otišle 100 posto. A jaja ne prate taj rast. Bojim se da ćemo turiste hraniti ove godine sa stranim jajima, ističe Lukač.

Iz Ministarstva poručuju da pripremaju dodatne mjere. Te privremene mjere trebale bi zaživjeti za 2 tjedna. Do tada i Europa muku muči s jajima. Engleski peradari prijete praznim policama u trgovinama. Vladajući poručuju da u Hrvatskoj do toga ipak neće doći, a seljaci se nadaju da im ipak sav rad i trud neće otići u nepovrat.

Izvor: Tportal

Prethodni članakZavršen tečaj prerade poljoprivrednih proizvoda u Opuzenu
Sljedeći članakOdržan 24. Noćnjak – Hrvatska ima izvrsna maslinova ulja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.