Na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije koje se održalo u Bruxellesu jučer, 17. srpnja i danas 18. srpnja 2017. godine raspravljalo se o velikom broju točaka od kojih izdvajamo raspravu o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike, utvrđivanju ribolovnih mogućnosti u EU vodama i potvrđivanju Delegiranog akta kojim se hrvatskim proizvođačima omogućava da vino proizvedeno iz sorte Teran označavaju tim nazivom u okviru zaštićene oznake izvornosti Hrvatska Istra.

U Stalnom predstavništvu Mađarske u ponedjeljak, 17. srpnja 2017. godine upriličeno je potpisivanje Europske deklaracije o soji koju je uz ministra Tomislava Tolušića potpisalo još 14 ministara poljoprivrede država članica EU. Deklaracija podupire povećanje proizvodnje leguminoza za hranu i hranu za životinje kao doprinos razvoju održivijih i elastičnijih poljoprivrednih sustava u Europi. Ova deklaracija također podupire Agendu Ujedinjenih naroda 2030 i Strategiju održivog razvoja Europske unije. “S kolegama ministrima potpisao sam Deklaraciju o soji, a proizvodnja soje u Hrvatskoj je u porastu posljednjih godina, pa nam je cilj realizirati projekte vezane uz preradbene kapacitete.“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić. Soja je najraširenija leguminoza na svijetu. Leguminoze su od vitalnog značaja za globalni poljoprivredni sustav, ali samo 3-4% površine obradive zemlje u Europi koristi se za uzgoj ove vrste usjeva. Proizvodnja soje je u porastu u RH posljednjih godina, a srednjoročni cilj ministarstva je realizacija projekata vezanih za ulaganje u preradbene kapacitete soje.

 

„Zadovoljan sam rezultatima ove sjednice Vijeća EU ministara, prije svega zbog konačne potvrde EU našim vinarima da mogu proizvoditi i tržiti vino sorte teran, kao i stoljećima do sada. U potpunosti se slažemo s odlukom Komisije i ovo je sada završena priča.“  izjavio je ministar Tomislav Tolušić nakon dvodnevne sjednice Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZakonska regulativa za prodaju prerađenog voća
Sljedeći članakMinistar Tolušić na potpisivanju ugovora o javnim sustavima navodnjavanja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.