width= 

 

U Dubrovniku je danas 16. studenog 2014. godine održan ministarski sastanak šest zemalja regije: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Mađarske i Slovenije na kojem su glavne teme bile razvoj agrobiznisa u regiji, unapređenje vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u regiji te mogućnosti i pretpostavke za zajednički nastup na trećim tržištima.

 

Uz domaćina ministra poljoprivrede RH Tihomira Jakovine na sastanku su sudjelovali Dejan Židan, ministar, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i prehrane, Slovenija, Zoran Rajić, državni tajnik, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i zaštite okoliša, Srbija, Miloš Jovanović, direktor Agencije za promociju stranih investicija, Crna Gora, Dušan Nešković, pomoćnik ministra, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, BiH, te Milán Radácsi, tajnik za ekonomske odnose, Veleposlanstvo Republike Mađarske u RH.

 

Sastanka ministara i predstavnika drugih zemalja održana je prije početka konferencije „FMCG, Retail & AGRIBUSINESS ARENA 2014“, čiji je pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Konferencija je posvećena odnosima u prehrambenom sektoru, sektoru robe široke potrošnje i trgovinskim odnosima u regiji jugoistočne Europe, a na njoj je sudjelovao veliki broj uglednih poslovnih leadera i predstavnika velikih kompanija, banaka i maloprodaje.

 

Slijedom održanih prezentacija i razmjene mišljenja o mogućnostima veće regionalne suradnje u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije, sudionici ministarskog sastanka su usvojili sljedeće zaključke:

 

PREPOZNAJEMO različite i kompleksne izazove s kojima su suočeni sektori poljoprivrede i prehrambene industrije u Europi i svijetu, a što zahtijeva ozbiljnu i koordiniranu reakciju nadležnih državnih tijela.

UVAŽAVAMO da poljoprivredni i prehrambeni sektori imaju važnu ulogu u gospodarstvima svih zemalja u regiji te da zajednički napori mogu doprinijeti povećanju njihove konkurentnosti.

SLAŽEMO SE da proces integracije u EU pruža dobre mogućnosti za poljoprivredno-prehrambeni sektor zemalja članica i zemalja kandidata; ipak, ostali oblici regionalne suradnje mogu biti od koristi i treba ih podržati.

U tom smislu, POZDRAVLJAMO postignutu razinu regionalne suradnje među zemljama središnje i jugoistočne Europe i VJERUJEMO da gospodarski interesi i međusobno razumijevanje predstavljaju važnu prednost u poticanju budućih aktivnosti.

SMATRAMO da neka od područja buduće bliskije suradnje uključuju, ali nisu ograničena na, povećanje međusobne trgovinske razmjene, zajedničke napore u prevladavanju barijera na trećim tržištima te zajedničke projekte vezane uz osnovnu infrastrukturu, kao što su navodnjavanje i transport.

POTVRĐUJEMO spremnost zemalja sudionica da razmotre ove i druge načine poticanja buduće suradnje za dobrobit poljoprivrede i prehrambenog sektora u zemljama regije.

Prethodni članakKompaktan, snažan, Kubota
Sljedeći članakPojava bolesti plavog jezika na području Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Zadarske županije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.