Uslijed niskih temperatura koje su se u noći  6. – 7. travnja 2021., kao i 7. – 8. travnja 2021. godine kretale od -2 ⁰C, a na pojedinim lokalitetima čak i do -7 ⁰C zabilježene su velike štete od pozebe na voćnim vrstama. Razmjer šteta ovisi o voćnoj vrsti i sorti te fenofazi u kojoj su se biljke nalazile.

S obzirom da je zbog ranije vegetacije većina voćnih vrsta u fazi pune cvatnje (kruška, šljiva, trešnja) ili gotovo otvorenih cvjetnih balona (neke sorte jabuke) dok su kod nekih već formirani plodići (trešnja, breskva, marelica, šljiva, jagoda…)  postoji mogućnost da je došlo i do velikih šteta,  od 50 %  pa i do 100 %.

Štetu je moguće samo ublažiti te preporučamo što prije izvršiti tretiranje aminokiselinama (biostimulatorima) kako bi se kod biljaka ublažio stres i pomoglo da se vrate u „normalno“ stanje. Pri tome koristiti pripravke kao što su DRIN, PROTIFERT, FITOALGEN, POLY-AMIN, TRAINER, AGROVITAL i sl.

Kod potpunih šteta (100%) tretiranje navedenim biostimulatorima nije potrebno budući da  su generativni organi odumrli tj. urod će sigurno izostati.

S obzirom da je mogućnost mraza najavljena i za naredne dane, preporučamo i preventivno prskanje gore navedenim pripravcima u onim nasadima gdje šteta nije 100%, kako bi biljka lakše podnijela stres od niskih temperatura.

Poželjno je tretiranje ponoviti nakon 3 – 5 dana.

IZVOR: https://www.savjetodavna.hr/

Prethodni članakPosjet Koki d.d. u Varaždinu: oznaka 5HR i GMO-FREE certifikat za piletinu i stočnu hranu
Sljedeći članakINTERVJU BROJA: Plodovi budućnosti su u sjemenu sadašnjosti
Savjetodavna služba
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.