Izvješćujemo da je 24. ožujka 2017. godine u Narodnim novinama broj 27/2017 objavljena nova Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske kojom je ukinuta zabrana držanja peradi, pernate divljači u uzgoju i ptica u zatočeništvu na otvorenom.

 

Perad se mora držati u ograđenim prostorima tako da je spriječen kontakt s divljim pticama, patke i guske se moraju držati odvojeno od ostale peradi, a hrana i voda za perad se mora držati u zatvorenom ili natkrivenom prostoru zaštićenom od divljih ptica.

 

I dalje postoji obaveza za vlasnike peradi da provode mjere biosigurnosti te da bez odgađanja veterinaru prijave svaku promjenu zdravstvenog stanja ili ponašanja te uginuća peradi.

 

Napominjemo da je i dalje prisutan rizik od pojave influence ptica te molimo vlasnike da se pridržavaju propisanih mjera.

 

U zaraženim i ugroženim područjima uspostavljenim zbog izbijanja visokopatogene influence ptica H5N5 u Krapinsko-zagorskoj županiji i visokopatogene influence ptica H5N8 u Vukovarsko-srijemskoj županiji, provode se mjere propisane Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica (NN 131/06) koje uključuju sljedeće:

  • Sva perad i druge ptice koje se drže u zatočeništvu moraju se držati u zatvorenim nastambama na njihovom gospodarstvu
  • Zabranjeno je kretanje i prijevoz iz zaraženog područja peradi i drugih ptica koje se drže u zatočeništvu, pilenki, jednodnevnih pilića, jaja i lešina, cestovnim ili željezničkim prometom, osim privatnim putovima unutar gospodarstava
  • Zabranjeno je premještanja peradi, pilenki, jednodnevnih pilića, jaja, unutar ili iz ugroženog područja bez odobrenja nadležnog tijela
  • Zabranjeno je odnošenje ili rasprostiranje korištene stelje, slame ili gnoja i gnojevke s gospodarstva bez odobrenja nadležnoga veterinarskog inspektora
  • Zabranjeno je održavanje sajmova, tržnica ili drugih okupljališta peradi ili ptica koje se drže u zatočeništvu
  • Zabranjeno je ispuštanje peradi ili drugih ptica koje se drže u zatočeništvu za nadopunjavanje populacije pernate divljači.

 

Sva dodatna pitanja možete nam uputiti slanjem poruke na adresu e-pošte: veterinarstvo@mps.hr ili pozivom na broj telefona 01/6443-540.

 

G.L.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDvije teme za svaku farmu: odgoj teladi i priprema silaže
Sljedeći članakZamjenik ministra poljoprivrede Narodne Republike Kine u posjetu Hrvatskoj
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.