Klimatske promjene s nedostatkom oborina i visokim temperaturama u dijelu vegetacije vratile su interes stočara za sjetvu lucerne. Uz to ostvaruju i pravo na dodatnu potporu na proizvodno vezano plaćanje (PVP) za krmne proteinske usjeve koja se dobije po površini od najmanje jedan hektar. U 2021. godini uvjet je i držanje najmanje jednog uvjetnog grla po hektaru.

Sjetva lucerne  na oranici predstavlja početak  proizvodnje kvalitetne voluminozne krme na površini koja bi trebala biti u korištenju nekoliko godina. Iz toga razloga ne treba započinjati sa pripremom za sjetvu lucerne ako nemamo  napravljenu analizu tla na oranici gdje planiramo proizvodnju. Analiza će nam odrediti da li tlo odgovara za lucernu ili prvo moramo napraviti kalcizaciju, pa tek tada uložiti u sjeme, gnojiva i proizvodnu godinu.

Prinosi krme ovisiti će o količini biljkama pristupačnih hranjiva. Lucerna je veliki potrošač dušika, kalija i kalcija te joj ona moraju biti svake godine na raspolaganju.

Potrebe za hranjivima ovisno o tipu tla uz primijenjeni stajnjak iznosi 70-80kg/ha dušika, 130-160kg/ha fosfora i 120-160 kg/ha kalija (Mijatović).

Lucerna je kultura koja ima sposobnost usvajati velike količine dušika iz zraka.

U tome joj pomažu bakterije fiksatori dušika koje se nalaze u tlu, a koje žive u simbiozi na njenom korijenju . Prema istraživanju takva simbioza može godišnje vezati 150 do 250 kg dušika po hektaru.

Međutim bakterije zahtijevaju uglavnom neutralnu pH (6,5-7) reakciju tla. Tla koja su dobre strukture, s većim sadržajem humusa, boljih vodo zračnih odnosa pružaju dobre životne uvjete za rast i razvoj bakterija i raznih mikroorganizama . U takvim tlima za očekivati je da će se na korijenju kroz kraće vrijeme uspostaviti simbioza između korijenja lucerne i bakterija- fiksatora dušika.

Tla niske pH vrijednosti između 4-5 koja se nalaze u većem dijelu sjeverozapadne Hrvatske ne zadovoljavaju uvjete za optimalan rast i razvoj lucerne . U takvom kiselom mediju ne postoji dovoljan broj bakterija koje bi se razvile na korijenju lucerne. Da  bi se uspostavila simbioza između biljke i bakterija treba proći dulje vrijeme.

Zasijani mladi usjev lucerne u porastu može trpjeti radi nedostatka dušika za rast i razvoj.

Usjev to obično pokaže sporim porastom i žućenjem listova.

Foto: Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing. agr

Na pokusnom polju Kmetijskog inštituta Slovenije bio je postavljen gnojidbeni pokus sa :

– negnojenom lucernom,

– lucernom koja je na početku vegetacije pognojena sa 30 kg/ha dušika te iza prvog otkosa 30 kg/ha dušika

– lucernom koja je na početku vegetacije  pognojena sa 60 kg/ha dušika,  te iza  prvog otkosa 60 kg/ha dušika.

Korišteno je sjeme bez nanesenih bakterija i inokulirano sjeme lucerne.

Pokus je pokazao povećanje prinosa lucerne  za 10 % pri provedenoj gnojidbi 2 x 30 kg/ha dušika na parcelama gdje nije korišteno inokulirano sjeme dok veće doze dušika nisu dale značajno povećanje uroda. Pretpostavljeno  je da veće količine dušika smanjuju pojavu kvržičnih bakterija na korijenju dok manje količine potiču njihovo formiranje.

Pokus je pokazao povećanje prinosa lucerne  za 10 % pri provedenoj gnojidbi 2 x 30 kg/ha dušika na parcelama gdje nije korišteno inokulirano sjeme dok veće doze dušika nisu dale značajno povećanje uroda. Pretpostavljeno je da veće količine dušika smanjuju pojavu kvržičnih bakterija na korijenju dok manje količine potiču njihovo formiranje.

Pri korištenju inokuliranog sjemena nije bilo značajne razlike u prinosu  između negnojene  parcele i  parcela gdje je primijenjeno  dušično gnojivo. To pokazuje važnu ulogu  bakterija u tlu i na korijenu lucerne za usvajanje dušika.

Radi prisutne degradacija naših tala koju prati  narušena struktura tla, smanjena mikrobiološka aktivnost, nizak postotak humusa u tlu za preporučiti je gnojidbu lucerne s dušikom početkom vegetacije.

Izvor:  časopis „Naše travinje“ 2016. godine (Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing. agr.)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProizvođačima krumpira dodijeljeni ugovori vrijedni 53 milijuna kuna
Sljedeći članakČuvarica sjemena autohtonih sorti povrća
Avatar
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.