Pravila koja se primjenjuju na označavanje hrane propisana su Uredbom (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, a čija je provedba osigurana Zakonom o informiranju potrošača o hrani.

Osnovni razlog zašto se zahtijevaju obvezne informacije o hrani je taj da se potrošačima omogući prepoznavanje i pravilna upotreba hrane kako bi donijeli pravilnu odluku o kupnji sukladno njihovim pojedinačnim prehrambenim potrebama.

Informacije o hrani su sve informacije koje se odnose na hranu, a dostupne su krajnjem potrošaču putem etiketa, drugog popratnog materijala ili na bilo koji drugi način, uključujući sredstva moderne tehnologije ili verbalne komunikacije. Informacije o hrani moraju biti točne, jasne i lako razumljive potrošaču. Navedene informacije ne smiju biti obmanjujuće glede karakteristika hrane, osobito njezine prirode, identiteta, svojstava, sastava, količine, roka trajanja, zemlje ili mjesta podrijetla, načina proizvodnje. Također se hrani ne smiju pripisivati učinci ili svojstava koje ta hrana nema, niti ukazivati na posebne karakteristike hrane kada u stvarnosti sva slična hrana posjeduje te karakteristike, osobito posebnim isticanjem prisutnosti ili odsutnosti određenih sastojaka i/ili hranjivih tvari.

Uredbom su uvedeni noviteti u označavanju hrane u odnosnu na trenutna pravila označavanja, s ciljem bolje informiranosti potrošača o hrani. Neke od najvažnijih promjena su:
– bolja čitljivost (propisana veličina slova- 1,2 mm, definirano vidno polje, glavno vidno polje);
– označavanje alergena u popisu sastojaka (naglašavanje uporabom vrste pisma koja se jasno razlikuje od vrste pisma ostalih sastojaka);
– nazivi hrane, odnosno obvezni podaci koji moraju pratiti naziv hrane;
– nove odredbe vezano za navođenje zemlje ili mjesta podrijetla;
– obvezno navođenje datuma smrzavanja za smrznuto meso, pripravke od smrznutog mesa i smrznute neprerađene proizvode ribarstva;
– posebni zahtjevi označavanja mljevenog mesa;
– nutritivna deklaracija (obvezno navođenje hranjivih vrijednosti hrane).

Na kraju treba napomenuti da se predmetna Uredba mora primjenjivati od 13. prosinca 2014. godine, osim nutritivnog označavanja koje će biti obvezno tek od 13. prosinca 2016. Međutim subjekti koji će se odlučiti za dobrovoljno navođenje nutritivne deklaracije na hrani i prije 2016., u razdoblju od 13. prosinca 2014. morat će je navoditi po “novom” sukladno Uredbi. Sva hrana koja će biti stavljena na tržište ili označena prije 13. prosinca 2014. godine, a koja ne ispunjava zahtjeve ove Uredbe, može se prodavati do iscrpljenja zaliha.

Prethodni članakObjava zahtjeva za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla “KRČKI PRŠUT” i status ostalih proizvoda u EU proceduri
Sljedeći članakMusaka od fileka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.