Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju uskoro će raspisati nove natječaje za sve tri mjere iz tzv. europske Vinske omotnice. Cilj ovog programa je razvoj hrvatskog vinarstva i vinogradarstva kroz tri mjere: Restrukturiranje i konverzija vinograda, Investicija u vinarije i marketing vina i Promidžba na tržištima trećih zemalja.  
Najmanji iznos potpore je 3.000 eura, a najveći 1,5 milijuna eura, ovisno o mjeri, a za završene projekte Agencija za plaćanja u poljoprivredi isplaćuje od 50% – 80% ukupno prihvatljivih troškova.    

Za mjeru Investicija u vinarije i marketing vina prihvatljivi korisnici su proizvođači (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar u trenutku podnošenja prijave, a ukupno prihvatljivi troškovi po projektu su EUR 3.000.000, dok je minimalni iznos potpore po projektu EUR 5.000.

Za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda korisnici mogu biti proizvođači (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar, a fizičke osobe moraju biti obveznici poreza na dohodak/poreza na dobit. Ukupno prihvatljivi troškovi po projektu su EUR 1.500.000, a minimalni iznos potpore po projektu je EUR 5.000.  

Za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja korisnici mogu biti: proizvođači vina (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar, javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina (osim korisnika Državnog proračuna) te udruge proizvođača vina, zadružni savezi (čije su članice barem tri zadruge koje se bave proizvodnjom vina). Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu je EUR 200.000, a minimalni iznos potpore po projektu je EUR 3.000.

Novi natječaji bit će objavljeni u Narodnim novinama, a informacije o tome kakvi su projekti prihvatljivi za financiranje i što je sve od dokumentacije potrebno za prijavu možete pogledati ovdje: http://www.apprrr.hr/vinska-omotnica-1033.aspx  
Popis svih dosadašnjih korisnika Vinske omotnice pogledajte ovdje: http://www.apprrr.hr/popis-korisnika-1138.aspx

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSmije li me otac zaposliti na OPG-u?
Sljedeći članakPrilog broja: Ukrasni travnjaci
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.