Europski je parlament na svojoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojio Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda kojom su znatno poboljšana pravila za uvoz i izvoz te za certifikaciju i kontrolu ekoloških proizvoda.

Razvoj ekološke proizvodnje jedan je od prioritetnih političkih ciljeva Europske unije. Iako se tržište ekoloških proizvoda konstantno proširuje, poljoprivredna zemljišta EU pod ekološkom proizvodnjom i dalje predstavljaju manje od 6 % kompletnog poljoprivrednog područja te se razlika između potražnje i potrošnje  EU pokriva uvozom koji je u porastu.

Cilj je ove uredbe nadjačati regulativne i neregulativne prepreke za ekološku poljoprivredu u EU te povećati povjerenje potrošača i urediti nedostatke u sustavu kontrola i trgovinskom režimu. Također se želi izbjeći nepošteno tržišno natjecanje između proizvođača te odgovoriti na rizike povezane s funkcioniranjem unutarnjeg tržišta.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, ujedno i članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Marijana Petir podržala je donošenje Uredbe rekavši kako „ekološka poljoprivreda može doprinijeti očuvanju ruralnog prostora i dati mu dodanu vrijednost te time doprinijeti održivom razvoju i ostanku mladih na selu. Iako površine pod ekološkom poljoprivredom rastu i povećava se broj poljoprivrednika koji se odlučuju za takav vid proizvodnje, još uvijek ne možemo biti zadovoljni napretkom“, smatra Petir. Ona je također naglasila kako je „puno prepreka pred proizvođačima i potrošačima koje trebaju biti otklonjene da bi ekološka poljoprivreda ostvarila svoj puni potencijal“.

Pregovarački tim Europskog parlamenta uspješno je završio pregovore s Vijećem i Komisijom u lipnju 2017. nakon 18 trijaloga i 20 mjeseci intenzivnih pregovora. Petir pozdravlja dogovor koji je konačno postignut o ovoj Uredbi jer vjeruje da će ona „urediti nedostatke u sustavu kontrola i trgovinskom režimu te potrošačima dati garanciju da ono što kupuju kao ekološki proizvod doista i odgovara certifikatu“.

Pitanje rezidua pesticida koje je od samog početka bilo najveći kamen spoticanja ipak je dogovoreno kompromisom kojim se omogućuje državama članicama da postave granične vrijednosti ili da u potpunosti zabrane tragove pesticida u ekološkim proizvodima. Rješavanje problema odgođeno je do 2024. godine kada Komisija treba provesti reviziju.

Kad je u pitanju poboljšanje dostupnosti sjemena i biljnog reprodukcijskog materijala prilagođenih potrebama ekoloških proizvođača dogovorene su fleksibilnosti i prijelazno razdoblje do 2035. godine koje idu na ruku hrvatskim proizvođačima. Osim toga, za označavanje ekoloških proizvoda dogovoreni su također fleksibilni mehanizmi i izuzeća za male trgovine.

„Drago mi je da je načelo predostrožnosti unaprijeđeno kako bi se izbjeglo onečišćenje, omogućio bolji pristup ekološkom sjemenju i životinjama, dala mogućnost da poljoprivrednici vode mješovite farme te kako bi se primijenile strože kontrole i standardi EU-a o uvozu ekoloških proizvoda, a ukidanjem pravila ekvivalencije ojačao položaj europskih proizvođača“, kazala je europarlamentarka Petir.

Hrvatska po površinama pod ekološkom proizvodnjom ne zaostaje za Europskom unijom, no ne mogu si svi građani koji bi to htjeli priuštiti ekološke proizvode jer su oni bitno skuplji od konvencionalnih te su zastupnici izrazili nadu da će Uredba pomoći stabiliziranju cijena i većom dostupnošću ekoloških proizvoda svim građanima. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u Republici Hrvatskoj  je tijekom 2016. godine evidentirano 3546 proizvođača s površinom od 93.814 ha što čini 6,07 % ukupne poljoprivredne površine, a to je na razini europskog prosjeka.

Dobra je vijest da je nakon višegodišnjih priprema osnovan i Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača koji danas okuplja 13 udruga ekoloških proizvođača iz cijele Hrvatske.

Problemi koje muče hrvatske ekološke proizvođače vezani su za položaj na tržištu i izostanak odgovarajućih potpora kojima bi se osiguralo postizanje ciljeva Akcijskog plan razvoja ekološke poljoprivrede za razdoblje od 2011. do 2016., kao i činjenica da novi Akcijski plan još uvijek nije donesen.

Usvajanje Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda može biti dobar poticaj da se novi Akcijski plan donese što prije u skladu s jasnim zakonodavnim okvirom na razini Unije te njime osiguraju bolji uvjeti na tržištu za naše ekološke proizvođače.

Prethodni članakRazlika u visini mirovine
Sljedeći članakSud u Strasbourgu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.