Na današnjoj sjednici Vlada Republike Hrvatske usvojila je prijedlog izmjena i dopuna tri zakona u nadležnosti Ministarstva turizma: Zakona o boravišnoj pristojbi, Zakona o pružanju usluga u turizmu i Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s ciljem usuglašavanja s novom regulativom koja se odnosi na inspekcijski nadzor.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave propisano je da od 1. siječnja 2014. prestaje s radom Državni inspektorat, te su izvršene izmjene djelokruga, između ostalog, Ministarstva turizma i Ministarstva financija. Tako je navedenim Zakonom propisano da Ministarstvo financija obavlja, između ostalog, nadzor nad prihodima boravišne pristojbe. Ovim izmjenama Zakona inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o boravišnoj pristojbi provodi nadležna inspekcija Ministarstva financija, umjesto gospodarskih inspektora Državnog inspektorata, dok će inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te Zakona o pružanju usluga u turizmu provoditi turistički inspektori Ministarstva turizma umjesto gospodarskih inspektora Državnog inspektorata, a rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, odnosno pružanja ugostiteljskih usluga te rješenja za pružanje usluga u turizmu dostavljaju mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva turizma. Osim toga, mijenjaju se i odredbe vezano za područje poslova zabrane i sprječavanja neregistrirane djelatnosti, s obzirom da spomenuti poslovi sada spadaju u nadležnost Ministarstva financija.

Osim ovih izmjena, izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu olakšava se poslovanje charter kompanijama u pogledu pružanja usluga iznajmljivanja plovila i smještaja gostiju na plovilima, odnosno ako se spomenute usluge pružaju sukladno posebnom propisu iz nadležnosti ministarstva nadležnog za pomorstvo koji uređuje uvjete za obavljanje tih usluga, ne mora se više ishoditi rješenje za pružanje tih usluga sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu.

Također, briše se jedan od uvjeta za obavljanje poslove voditelja poslovnice turističke agencije, i to uvjeta da ima dvije godine radnog staža na odgovarajućim poslovima u turističkoj agenciji ili drugim odgovarajućim poslovima u turizmu, jer je navedeno ocijenjeno ograničavajućim prvenstveno za mogućnost samozapošljavanja.

Osim toga, izmjenama i dopunama ovog zakona od sada propisuje se da iznimno turistička agencija koja neposredno pruža usluge putniku putem interneta, te usluge može pružati i u prostoru stambene namjene, jer je isto ocijenjeno ograničavajućim prvenstveno kod samozapošljavanja, a ujedno se omogućava razvoj novih vrsta turističkih usluga i proizvoda prema zahtjevima i interesima turista.

Ministarstvo turizma ove godine pripremit će i cjelovite izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakona o pružanju usluga u turizmu koji će biti stavljeni na javno savjetovanje prije upućivanja u Vladinu proceduru.

Prethodni članakObjavljen Registar državne imovine
Sljedeći članak10. međunarodni pčelarski sajam u Bjelovaru
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.