-Europska unija ima najviše standarde sigurnosti hrane u svijetu, no ipak smo svjedočili skandalima i prijevarama s hranom u kojima se je meso onemoćalih i bolesnih krava našlo na tanjurima potrošača, goveđe lazanje sadržavale su i konjsko meso, a mlijeko u prahu sadržavalo je melamin. Takve situacije a i sve veći interes kriminalnih organizacija za patvorenje hrane pokazali su nedostatnost europskog zakonodavnog okvira, stoga se je išlo u njegove izmjene, rekla je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora tijekom objedinjene rasprava o Zakonu o veterinarstvu i Zakonu o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlja bilja i sredstvima za zaštitu bilja.
Petir je pojasnila kako se ovim izmjenama zakona usklađujemo se s europskom regulativom o službenim kontrolama koja je na snagu stupila krajem 2019. godine, a kojom je na europskoj razini uspostavljen jednostavniji, učinkovitiji, integriran sustav sigurnosti hrane utemeljen na strožim veterinarskim i fitosanitarnim standardima, pri čemu je Europska Komisija dobila šire ovlasti vezano uz zaustavljanje prodaje i transporta rizične hrane u državama članicama koje to nisu u mogućnosti same spriječiti, kao i snažnije kažnjavanje prijevara povezanih s hranom.
–Od ukupno provedenih 225 nadzora tijekom 2019. godine u Republici Hrvatskoj u kojima se je uzorkovala hrana kako bi se provjerila njena kvaliteta, utvrđeno je 46 nesukladnih uzoraka i to najviše u kontrolama ekstradjevičanskog maslinovog ulja, potom slijedi med, sirevi, bučino ulje, bezalkohona pića i mljeveno meso. Sve je rezultiralo sa 35 optužnih prijedloga i 5 prekršajnih naloga. Jasan je to pokazatelj da problem postoji i trebamo ga rješavati, a jedan od načina rješavanja je i povećanje broja provedenih kontrola, planiranje strožeg monitoringa onih koji su već uhvaćeni u prekršaju te koncentracija veterinarske i drugih inspekcija na problematične točke u prehrambenom lancu, rekla je Petir.
Ona je naglasila da preveliki manevarski prostor za malverzacije još uvijek imaju trgovci koji na tržište plasiraju jeftine uvezene proizvode sumnjive kvalitete i nutritivne vrijednosti te time, osim što ti proizvodi predstavljaju nelojalnu konkurenciju našim poljoprivrednicima, ugrožavaju i zdravlje potrošača.
Upozorila je da je paradoks da domaće proizvode temeljito testiramo dok proizvodi uvezeni iz ostatka Europske unije imaju jedinstveni zdravstveni certifikat, često bez pokrića. Na jedinstvenom tržištu apsolutno je nedopustiva prodaja zdravstveno neispravnih proizvoda među zemljama članicama. Troškovi kontrole, ma koliko oni bili visoki, ne smiju biti opravdanje za ugrožavanje zdravlja i života potrošača.
-Zbog toga su važne aktivnosti koje poduzimaju naša tijela nadležna za službene kontrole u slučajevima opravdane sumnje o ulasku i prisustvu zdravstveno neispravne hrane na hrvatskom tržištu i – ključno je za nas da ove izmjene zakona rezultiraju zaustavljanjem pošiljki nesukladne hrane a da prekršitelji budu kažnjeni najmanje u visini nelegalno stečenog profita ili postotkom ukupne zarade kako im ne bi palo na pamet ponovo varati, rekla je Marijana Petir.
Podsjetila je da naši poljoprivrednici ali i prerađivači u proizvodnji primjenjuju standarde kojima ne moraju primjerice udovoljavati proizvođači voća i povrća koje je iz trećih zemalja uvezeno u Republiku Hrvatsku.
-Poljoprivrednici nas upozoravaju na ovu nelojalnu konkurenciju koja se ogleda u nižim cijenama ali i u potencijalnoj opasnosti za zdravlje potrošača obzirom da se u trećim zemljama koriste pesticidi i herbicidi koji kod nas nisu dozvoljeni. Zato smatram važnim djelovati odmah na carini kada takva pošiljka prijeđe granicu. Isti tretman mora biti i kad je riječ o mesu koje stiže na naše tržište a sumnja se u njegovu zdravstvenu ispravnost. Očekujem da se takva pošiljka zaustavi, da se provede kontrola i u slučaju nesukladnosti, da se pošiljka vrati a prekršitelji koji namjerno uvoze takvo meso kazne, poručila je Petir.
Ona je podsjetila i da je u Republici Hrvatskoj zabranjena sjetva genetski modificiranog sjemena i proizvodnja GMO hrane a na čemu je osobno radila s grupom entuzijasta gotovo 10 godina kako bi se sve županije proglasile GMO free i kako bi se donijeli adekvatni zakoni, stoga je zatražila da i zakoni koji se donose moraju jasno pratiti to naše opredjeljenje da smo zemlja slobodna od GMO-a.
IZVOR: Odbor za poljoprivredu
