Gospodarski list je proveo istraživanja koja su sufinancirana sredstvima Europske unije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj : Europa ulaže u ruralna područja  iz mjere Tehnička pomoć -Podmjera 20.2. „Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom”:

Studija o potencijalu novih sorata jabuka koje bi zamijenile postojeći sortiment u domaćim nasadima jabuka, kao odgovor na tržišne potrebe i klimatske promjene- Uvođenje sortimenta i analiza plodova jabuka

uz evaluaciju za hrvatsko tržište- USPJEH

Ako vas zanimaju odgovori tko najviše jede jabuke, koliko često se jedu jabuke, koje sorte se najviše preferiraju, koliko je važna cijena i podrijetlo jabuke, koliko je važna boja, veličina, oblik i sorta jabuke

pročitajte više u brošuri klikom na fotografiju ispod

 class=
 class=
Prethodni članakSuvremene tehnologije kao rješenje za nedostatak radne snage u poljoprivredi- SUTRA
Sljedeći članakBesplatno cijepljenje i liječenje životinja na potresom pogođenim područjima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.