18. lipnja 2023. godine započeo je znanstveni simpozij V Balkan Symposium on Fruit Growing čiji je domaćin i organizator Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet. Simpozij se održava  u Zagrebu od 18. do 21. lipnja 2023. u Hotelu Dubrovnik pod pokroviteljstvom Međunarodnog društva za hortikulturnu znanost (International Society for Horticultural Science – ISHS).

Pokroviteljstvo nad Simpozijem prihvatili su Sveučilište u Zagrebu, Grad Zagreb (predstavnik Emil Tuk, dr. med. vet., pomoćnik pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje), Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo poljoprivrede (predstavnica ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Željka Gudelj Velaga, dipl. ing. agr.). kao i Hrvatska turistička zajednica i Turistička zajednica grada Zagreba čiji su predstavnici sudjelovali na svečanom otvaranju simpozija.

Neprocjenjiva platforma znanja

U ime dekana Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivice Kisića, pozdravnu uvodnu riječ imala je i prodekanica za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju izv. prof. dr. sc. Kristina Kljak.

Ovaj simpozij služi kao neprocjenjiva platforma za razmjenu znanja i interdisciplinarnu suradnju. U tim dvoranama se dijele ideje, dolaze do otkrića i slave otkrića. Uvjereni smo da će prezentacije i rasprave koje će se održati tijekom ovog simpozija oblikovati budućnost voćarstva u regiji Balkana i šire. Dopustite mi da izrazim najdublju zahvalnost Međunarodnom društvu za hortikulturnu znanost (ISHS) što nam je povjerilo odgovornost da budemo domaćini ovog prestižnog događaja. Iskrena nam je čast biti dio bogate tradicije serije Balkan Symposium i doprinijeti rastu i razvoju voćarstva u našoj regiji. Također bih željela izraziti našu iskrenu zahvalnost našim sponzorima i partnerima. Njihova nepokolebljiva potpora omogućila je ovaj simpozij, a njihova predanost promicanju izvrsnosti u poljoprivrednim istraživanjima i inovacijama doista je hvale vrijedna. Njihova suradnja s Agronomskim fakultetom odražava našu zajedničku viziju unaprjeđenja granica voćarstva i njegovanja održivih rješenja za izazove s kojima se naša industrija suočava, rekla je prodekanica Kljak.

Platforma za slavljenje napretka

S velikim entuzijazmom predstavljamo nevjerojatnih 101 znanstvenih radova, podijeljenih u pet opsežnih cjelina. Ovo bogatstvo znanja predstavlja neumorne napore znanstvenika, istraživača, akademika i profesionalaca iz industrije koji su posvetili svoje vrijeme i stručnost kako bi poboljšali naše razumijevanje uzgoja voća.

Unutar ovih sesija zadubit ćemo se u različita područja proučavanja, od najnovijih otkrića u genetici i uzgoju do najsuvremenijih tehnologija u uzgoju i upravljanju nakon žetve. Naš je cilj poticati okruženje u kojem stručnjaci mogu podijeliti svoja otkrića, sudjelovati u poticajnim raspravama i stvarati trajnu suradnju. Program simpozija osmišljen je tako da nudi spoj glavnih predavanja, rasprava, prezentacija i poster prezentacija, osiguravajući cjelovito i obogaćujuće iskustvo za sve sudionike.

Dok se danas ovdje okupljamo, ne samo da smo okruženi cijenjenim znanstvenicima, već i predstavnicima prestižnih institucija i velikodušnim sponzorima. Njihova nepokolebljiva potpora i uključenost bili su ključni u ostvarenju ovog simpozija. Od srca im zahvaljujemo na njihovim doprinosima, koji su nam omogućili da okupimo ovu izuzetnu skupinu intelektualnih umova, olakšavajući razmjenu ideja koje će oblikovati budućnost voćarstva, rekao je prof. dr. sc. Boris Duralija.

Simpozij je usmjeren na najnovija saznanja i dostignuća iz područja voćarstva, gdje će kroz 101 prezentaciju u pet sekcija biti usmeno ili posterom biti prezentirane teme iz područja: bioraznolikosti, oplemenjivanja, biotehnologije i fiziologije voćaka, tehnologije uzgoja i kontrole štetnika kod različitih voćnih vrsta, kvalitete i kontrole voća poslije berbe te održivosti, ekonomije i menadžmenta u voćarstvu.

Uz plenarne i pozvane predavače, usmena predavanja, poster sekcije i rasprave, u sklopu simpozija zadnji dan osigurana je tehnologijska tura (obilazak referentnih nasada različitih voćnih vrsta na širem području Zagreba).

Prethodni članakJogurt torta s jagodama
Sljedeći članakPredstavljen program Festivala žena iz ruralnih područja KKŽ
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.