Komisija je danas predstavila ishod svog preispitivanja postupka odlučivanja o odobravanju uporabe genetski modificiranih organizama u hrani i hrani za životinje. To preispitivanje proizašlo je iz političkih smjernica predstavljenih Europskom parlamentu u srpnju 2014., na temelju kojih je izabrana aktualna Komisija. Preispitivanjem se potvrđuje potreba za promjenom kojom bi se uzela u obzir gledišta javnosti te nacionalnim vladama omogućila veća sloboda u odlučivanju o uporabi genetski modificiranih organizama odobrenih na razini EU-a u hrani i hrani za životinje. Na temelju rezultata preispitivanja Komisija predlaže izmjenu zakonodavstva kako bi se državama članicama dodijelila veća sloboda u pogledu ograničenja ili zabrane uporabe genetski modificiranih organizama odobrenih na razini EU-a u hrani i hrani za životinje na njihovu državnom području. Današnji paket o genetski modificiranim organizmima sastoji se od komunikacije Komisije kojom se preispituje postupak odlučivanja o genetski modificiranim organizmima te prijedloga Uredbe kojom se državama članicama omogućuje ograničavanje ili zabrana uporabe genetski modificiranih organizama u hrani i hrani za životinje na njihovu državnom području. Objavljeno je i priopćenje za medije. Dodatne informacije o današnjim tekstovima dostupne su i u informativnom članku te u memorandumu.

Prethodni članakKomisija odobrila nove promidžbene programe za poljoprivredne proizvode
Sljedeći članakRezidba kupine
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.