Mraz i niske temperature u travnju ove godine uzrokovale su značajne materijalne štete na poljoprivrednim kulturama, posebno voću, vinovoj lozi, žitaricama i povrtnim kulturama u ranim fazama razvoja. Štete na voćnjacima i vinogradima kreću se u rasponu od 50-100 % prinosa, dok se štete na povrtlarskim kulturama i žitaricama kreću u rasponu od 30-70 %. Većina poljoprivrednika nema osiguranu proizvodnju od mraza, zbog vrlo skupih polica za tu vrstu rizika te rijetke pojave mraza kao elementarne nepogode.
U skladu sa Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda („Narodne novine“, broj 73/97) i Metodologijom za procjenu šteta od elementarnih nepogoda („Narodne novine“, broj 96/98), županije na čijim teritorijima je došlo do elementarne nepogode proglasile su elementarnu nepogodu – mraz i prijavile štete u Registar šteta za poljoprivredu. Ukupno 18 županija je proglasilo elementarnu nepogodu od mraza na području 258 gradova/općina pogođenim ovom nepogodom.
Uzimajući u obzir financijske i materijalne gubitke proizvođača voća, Ministarstvo poljoprivrede je Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda predložilo kriterije za izračun pomoći poljoprivrednim proizvođačima, kako bi se pomoglo proizvođačima koji se bave intenzivnim uzgojem voćnih vrsta i koji su pretrpjeli značajnu štetu na svojim nasadima. Kao nositelj provedbe Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda Ministarstvo financija je izradilo i uputilo Prijedlog odluke o dodjeli sredstava žurne pomoći za ublažavanje posljedica elementarne nepogode mraza iz travnja 2016. godine u proceduru donošenja na radna tijela Vlade Republike Hrvatske.
Prijedlog Odluke obuhvaća sve poljoprivredne proizvođače sa štetama od elementarne nepogode – mraza iz travnja 2016. godine, čije su štete prijavljene i potvrđene u skladu sa kriterijima propisanim Zakonom, a koji se bave intenzivnim uzgojem voćnih vrsti breskve, jabuke, jagode, kruške, marelice, šljive, trešnje i višnje. Zbog ograničenosti financijskih sredstva i cilja da se sredstva pomoći koncentriraju na najpogođenije proizvođače, prijedlogom Odluke uključeni su oštećenici sa prijavljenom štetom od mraza na navedenim kulturama jednakoj ili većoj od 90 %.
Sredstva u ukupnom iznosu od 20.000.000,00 kuna temeljem Odluke bit će do kraja kalendarske 2016. godine raspoređena prema izračunu dolje izravno sa stavke Ministarstva financija na račune 111 jedinica lokalne samouprave, odnosno 26 gradova i 85 općina u županijama Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj, Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj, Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Virovitičko-podravskoj, Zadarskoj i Zagrebačkoj županiji te Gradu Zagrebu. Jedinice lokalne samouprave dužne su doznačena sredstva pomoći odmah isplatiti oštećenicima prema rasporedu koji će im dostaviti Ministarstvo financija, a izrađenom temeljem prethodno navedenog utvrđivanja visine pomoći.
Pomoć za štetu od maza odobrava se poljoprivrednim proizvođačima koji su:
– pretrpjeli štetu od elementarne nepogode mraza u travnju 2016. godine;
– izvršili prijavu šteta u skladu sa Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda („Narodne novine“, broj 73/97);
– imali i prijavili štetu jednaku ili veću od 90%;
– imali i prijavili štetu za slijedeće poljoprivredne kulture: jabuka, breskva, marelica, jagoda, šljiva, kruška, trešnja, višnja;
– imali u prijavi štete minimalno 2.800 stabala za jabuku, 750 stabala za breskvu, 500 stabala za marelicu, 1 hektar za jagodu, 800 stabala za šljivu, 2.500 stabala za krušku, 1.250 stabala za trešnju, 500 stabala za višnju;
– nisu imali osiguranu proizvodnju Policom od rizika proljetnog mraza.
Utvrđivanje visine pomoći provodi se na sljedeći način:
1) Identifikacija poljoprivrednih proizvođača prema kriterijima potvrđene štete od 90 % ili više na kulturama i broju stabala odnosno hektara: jabuka – 2.800 stabala, breskva – 750 stabala, marelica – 500 stabala, jagoda – 1 ha, šljiva – 800 stabala, kruška – 2.500 stabala, trešnja – 1.2500 stabala, višnja – 500 stabala;
2) Prema definiranom broju stabala/hektara utvrđuje se po korisniku okvirni broj hektara prihvatljiv za odobravanje pomoći po pojedinoj kulturi; 3) Zbrojem broja svih okvirnih hektara po korisnicima i kulturi dobiva se ukupni okvirni broj hektara prihvatljiv za odobrenje pomoći;
4) Osiguran iznos sredstava Državnog proračuna dijeli se s ukupnim okvirnim brojem hektara prihvatljiv za odobrenje pomoći kako bi se dobila prosječna jedinična vrijednost pomoći po hektaru (u preliminarnim izračunima iznosi cca 12.000,00 kn)
5) Prosječna jedinična vrijednost pomoći po hektaru množi se sa definiranim koeficijentima za kulture, odnosno: za jabuku – 1.15, za jagodu i krušku – 1.00, za breskvu i trešnju – 0.90, za šljivu, višnju i marelicu – 0.70 i dobiva se jedinična vrijednost pomoći po kulturi po hektaru
6) Iznos pomoći po korisniku po kulturi dobiva se umnoškom jedinične vrijednosti pomoći po kulturi po hektaru i utvrđenog okvirnog broja hektara po pojedinoj kulturi
7) Kako model izračuna jedinične vrijednosti pomoći po kulturi po hektaru generira ukupnu potrebu za većim sredstvima od raspoloživih 20.000.000,00 kn, radi čega se iznos pomoći po korisniku po kulturi množi s faktorom 0,939728375, čime se vrši proporcionalno smanjenje iznosa pomoći svim korisnicima pomoći do iznosa osiguranih sredstava Državnog proračuna.