Vlada RH na današnjoj je sjednici usvojila Nacrt prijedloga zakona o vinu, kojega je pripremilo Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s proizvođačima iz sektora vinarstva i vinogradarstva.

 

Novim zakonom o vinu donosimo pravni okvir proizvodnje grožđa i vina, prodaje vina u tržišno transparentnim uvjetima, jačamo ulogu vinskih udruženja i unaprjeđujemo marketing vina. 

 

Novi zakon o vinu predviđa decentralizaciju ocjenjivanja vina, veću kontrolu na terenu te doprinosi administrativnom rasterećenju od 33% u odnosu na postojeće propise“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao „Našim vinarima osigurali smo i bespovratnu financijsku pomoć za podizanje novih nasada vinograda, investicije u vinarije i promidžbu vina te pripremili novi Nacionalni program pomoći sektoru vina od 2019.-2023. sa 83 milijuna kuna potpore godišnje“.

 

Nacrtom prijedloga Zakona o vinu uređuje se pravni okvir i implementacija pet Uredbi Europske unije u području proizvodnje, trgovine i zaštite oznaka u području vina, kao i nadležna tijela za provođenje ovog zakona, zemljopisna područja uzgoja vinove loze, sorte vinove loze, enološki postupci i prakse, vinogradarski registar, sustav ispitivanja kvalitete vina prije stavljanja u promet, sustav zaštićenih oznaka za vina, proizvodnja voćnih vina te nadzor i kontrola proizvodnje i prometa.  Pored toga, novim zakonom u sustav vinarstva i vinogradarstva unose se novi elementi:

  • Ukidaju se sve naknade za kontrole stavljanja vina u promet te se time 12 milijuna kuna vraća sektoru vinarstva za marketinške aktivnosti.

     

  • Ukidaju se evidencijske markice, koje su bile obvezna prije stavljanja vina u promet, te se  uspostavlja marketinško označavanje vina kroz četiri nove vinogradarske regije:
    • Slavonija i Hrvatsko Podunavlje;
    • Hrvatska Istra i Kvarner;
    • Dalmacija i
    • Središnja bregovita Hrvatska.

     

  • Predviđa se priznavanje četiri regionalne organizacije vinara – povezane s novim regijama s ciljem davanja prava proizvođačima da upravljaju promotivnim i marketinškim aktivnostima vezano za hrvatska vina i njihovo označavanje.

     

  • Decentralizira se postupak organoleptičkog ocjenjivanja vina po vinogradarskim regijama – ocjenjivanje na razini regija, regionalne organizacije predlažu ocjenjivače s vlastitog područja, pa tako npr. vino s Pelješca neće ocjenjivati licencirani senzoričari iz Kutjeva. Hrvatski centar za poljoprivredu hranu i selo (putem Zavoda za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo) osigurat će nužnu infrastrukturu za ocjenjivanje vina i jamčiti anonimnost uzoraka.
  • Osiguravamo pojačanu kontrolu proizvodnje i prometa grožđa i vina – radi zaštite proizvođača i potrošača utvrđuju se jasne nadležnosti u kontroli, pravima i obvezama korisnika što uz planirano jačanje ljudskih resursa u području kontrole osigurava nužan preduvjet za bolju kontrolu proizvodnje i prometa grožđa i vina s ciljem suzbijanja sivog tržišta.

 

Prethodni članakBudućnost poljoprivrede na polju
Sljedeći članakČuvanje voća nakon berbe
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.