3. siječnja 2019. godine usvojen je Nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine vrijedan 55,5 milijuna eura, odnosno 11,1 milijun eura godišnje.

 

Nacionalni program pomoći sektoru vina provodi se od 2014. godine, a za razdoblje 2019. do 2023. godine provodit će se kroz četiri mjere:

          Informiranje u državama članicama– kroz davanja potpora za informativne kampanje vezane uz vino u državama članicama EU;

           Promidžba na tržištima trećih zemalja – kroz davanje potpora za promidžbene aktivnosti vinara na trećim tržištima;

          Restrukturiranje i konverzija vinograda – kroz davanje potpora za investicije u rekonstrukciju postojećih vinograda i

          Ulaganja – kroz davanje potpore za investicijska ulaganju u izgradnju podruma i nabavku vinarske i vinogradarske opreme.

 

Kako bi se sredstva predviđena Programom iskoristila bolje nego u prethodnom programskom razdoblju u dogovoru s vinarima i vinogradarima novi je Program prilagođen potrebama i administrativno rasterećen jer je:

          uvedena nova mjera Informiranje u državama članicama, s intenzitetom potpore od 80% od razine maksimalno prihvatljivih troškova;

          u mjeri Rekonstrukcije i konverzije vinograda:

o    povećan je intenzitet potpore sa dosadašnjih 50% na 75% od razine maksimalno prihvatljivih troškova,

o   uvedena je nadoknada gubitka dohotka za iskrčene vinograde u razdoblju od 3 godine, što prije nije bilo uređeno,

o   uvedena ja mogućnost pokrića troškova tzv. doprinosa u naravi kojim se korisniku nadoknađuje vrijednost izvršenih poslova u projektu koje je sam proveo (bez podloge računa) što prije nije bilo moguće.

          u svim mjerama, a s ciljem bržeg protoka financijskih sredstva u projektu, uvedena je isplata potpore po pojedinim provedenim aktivnostima u projektu,

          ograničit će se mogućnost višekratnih prolongacija projekta, koje su dovodile do smanjenog korištenja financijskih sredstva omotnice.

 

U provedbi Nacionalnog programa na razini provedbenog tijela Agencije za plaćanja učinit će se daljnji pomaci u boljoj i učinkovitoj provedbi.

 

„Ovime je i u idućih pet godina vinarima i vinogradarima omogućeno sufinanciranje ulaganja u vinarije, promociju i konverziju vinograda s ciljem postizanja konkurentnije proizvodnje i boljeg pozicioniranja naših vina na svjetskoj vinskoj karti. Slušali smo vinare, slušali smo struku i novi Program maksimalno prilagodili stanju u sektoru i potrebama naših vinara. Uskoro će se u Saboru naći i prijedlog novog zakona o vinu kojim donosimo pravni okvir proizvodnje grožđa i vina, prodaje vina u tržišno transparentnim uvjetima, jačamo ulogu vinskih udruženja i unaprjeđujemo marketing vina.  Novi zakon predviđa manje administriranje i rasterećenje od 33% te veću kontrolu na terenu. Vjerujem da će vinari znati iskoristiti sve nove pogodnosti i uvjete koje smo im osigurali te da će se sredstva ovog programskog razdoblja iskoristiti do kraja.“izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić.

 

Gospodarski list

Prethodni članakKompjuterski sustavi odlučivanja u gnojidbi povrća
Sljedeći članakPlivaričarima 4,5 milijuna eura obeštećenja za privremenu obustavu ribolova
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.