Vukovi učestalo napadaju stoku i sve su veća prijetnja ljudima koji se bave stočarstvom. Čak petnaest ovaca, gotovo sve s još nerođenim potomstvom, stradalo je u vučjem napadu. Napad je više no prepolovio malo lijepo stado ovaca koje u Brod Moravicama već nekoliko godina drži mladi tridesetjednogodišnji Tomislav Crnković i njegova djevojka Sara Dukić.

Vučji pir dogodio se u ranim jutrnjim satima pri čemu ni Tomislav ni Sara ništa nisu čuli. Te je noći, govori nam Tomislav, padala jaka kiša.

-Baš sam tog dana rekao Sari, i ne sluteći što će se dogoditi, da je vrijeme pravo vučje. No, nisam mislio na vukove, već smo oboje bili zabrinuti zbog toga što nam je kiša koja je pala koji dan ranije poplavila podrum. Zato sam se oko četiri sata ustao i išao provjeriti podrum. Sve je bilo u redu, a ovce u bile na svojim mjestima i mirne. Vratio sam se u krevet, a probudili smo se negdje oko 6 i 30. Izašao sam van i imao što vidjeti – u vrtu i na cesti sve je bilo puno tijela nesretnih ovaca. Neke su još davale znakove života, ali nijednu nismo spasili.

Vukovi su od 28 ovaca ubili njih 15. Ono što je posebno bolno je da su, čini mi se, ubijali radi ubijanja. Tek tu i tamo dio mesa s ovaca je odgrizen. Neke su jednostavno samo ubijene na taj način da im je pregrizen dušnik ili rastrgano grlo. Slažem se da prirodu i životinje treba čuvati. Mislim da vukova ima puno više od službenih podataka, prema kojima ih je u Hrvatskoj 2019. godine bilo tek nešto više od 80.

Nisam protiv zaštite, ali onda bi se i nama trebalo puno kvalitetnije pomagati. Mojih poklanih 15 ovaca – a većina se trebala tek ojanjiti – vrijedi otprilike 30.000 kuna. Kad ispunimo sve formulare, možda od države dobijemo 3 – 4 tisuće kuna. Možda. Dakle, svotu dostatnu za svega dvije ovce. Prije godinu dana stradalo nam je jedno janje, a nakon procjene trebali smo dobiti 173 kune. Nisam to htio ni uzeti, govori ogorčeno Crnković.

Tor u kojem borave ovce ograđen je čak i bolje od propisa, jer uz električnog pastira imamo još i tri više od 180 cm visoke fizičke prepreke. Kako su vukovi ušli unutra, jesu li se toliko uzbunili i izludili ovce da su one same izašle iz tora, teško mi je reći. No, ono što je sigurno je da su prerano došli. Rujan još nije gotov, jesen je tek počela, a gdje je zima…

-Ako se ovako nastavi, neće biti dobro. Naime, na ovom našem području nalaze se tri manja čopora. Ako se okome na nas koji se bavimo stočarstvom, bit će teško, rekao je Tomislav Crnković. Dodao je da je vukove tog malog čopora vidio i nekoliko dana kasnije kako promatraju njegove konje i ovce.

Pitamo se do kada će država ignorirati vlastite stočare i njihove vapaje za pomoć??

Štete koje čini vučja populacija stočarima je ogromna i nepodnošljiva. Vukovi šeću naseljima usred bijela dana, često stradavaju po prometnicama. Ima ih svugdje, a štete koju čine stočnom fondu su ogromne.

Čini nam se da će država ovakvim pristupom i ovakvom politikom “zaštite vuka”, dovesti do toga da vuk zaista bude ugrožen jer će ljudi, da bi zaštitili golu egzistenciju, morati uzeti stvar u svoje ruke, a to nije dobro.

Izvor: Novi list

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakČišćenje i dezinfekcija u staklenicima i rasadnicima
Sljedeći članak300 milijuna kuna izvanredne pomoći sektoru prerade poljoprivrednih proizvoda
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.