U subotu, 23. ožujka u 20:30 sati po lokalnom vremenu, Sat za planet Zemlju, jedna od najvećih svjetskih inicijativa za očuvanje prirode i okoliša, ponovno će okupiti ljude širom svijeta kako bi pokazali svoju ljubav ali i zabrinutost prema planetu. Iz WWF Adrije pozivaju sve gradonačelnike da u svom gradu u subotu u 20:30 sati isključe dekorativnu rasvjetu na prepoznatljivoj znamenitosti te se tako i ove godine uključe u akciju.

Klimatska kriza prijeti svim građanima svijeta, svjetska biološka raznolikost smanjuje se neviđenom brzinom a oko milijun vrsta prijeti izumiranje. Iz tog je razloga najveći svjetski pokret za očuvanje planeta usmjeren na mobiliziranje pojedinaca, poduzeća i vlada da budu dio razgovora i pronalaska rješenja potrebnih za izgradnju održive budućnosti. Cilj ove akcije je podsjetiti ljude na ono što svi znamo i osjećamo, ali često zaboravljamo – čovjek je tek mali dio prirode. Da bismo očuvali zdrav i prosperitetan život ljudi, moramo čuvati biljni i životinjski svijet!

-Kao i prethodnih godina, želja nam je poslati u svijet lijepu razglednicu Hrvatske koja će pokazati središta naših gradova bez uključene dekorativne rasvjete. Dubrovačke zidine kao i Dioklecijanova palača dvije su UNESCO-ve znanosti koje se već godinama pridružuju ukupno tridesetak svjetskih znamenitosti UNESCO-ve baštine koje sudjeluju u akciji, te se nadamo da će se isto dogoditi i ove subote, ističe Petra Boić Petrač iz WWF Adrije.

WWF je ove godine i partner Festivala svjetla u Zagrebu, a središnja će proslava obilježavanja Sata za planet Zemlju biti priređena na festivalskoj lokaciji na Marulićevom trgu u subotu u 20:30 sati.

Započevši kao simbolični događaj gašenja svjetla u Sydneyu 2007. godine, Sat za planet Zemlju danas se obilježava u više od 190 zemalja i teritorija.

Prethodni članakTeško je ratariti u Posavini, ali uz izvrsno tekuće gnojivo postižemo bolje prinose!
Sljedeći članakOtvoreno e-Savjetovanje za Prijedlog pravilnika o provedbi intervencije 75.01. Uspostava mladih poljoprivrednika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.