Za zaštitu i obnovu privatnih šuma Ministarstvo poljoprivrede daje 5 milijuna kuna

34

Za gospodarenje šumama privatnih šumoposjednika donosi se Operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma privatnih šumoposjednika(OGP), na temelju kojega privatni šumoposjednici ostvaruju pravo na radove gospodarenja šumama, a za njegovu provedbu u tekućoj godini planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 42 mil. kuna.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Javni poziv za podnošenje prijave za financiranje dijela radova gospodarenja u šumama privatnih šumoposjednika za 2020. godinu iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma. Dobivenim sredstvima može se financirati prirodna obnova šuma, umjetna obnova šuma, njega šuma, podizanje novih šuma na neobraslom šumskom zemljištu, sanacija i obnova šuma oštećenih biotskim i abiotskim čimbenicima, zaštite šuma od štetnih organizama i požara (suzbijanje biljnih bolesti; suzbijanje biljnih štetnika; suzbijanje glodavaca; podizanje, održavanje i uklanjanje zaštitnih ograda; zaštita od  divljači i domaćih životinja, orezivanje donjih grana u kulturama i sastojinama crnogorice te izrada, postavljanje i održavanje zaštitnih brklji) i održavanja izvora, bunara i cisterni.

Pravo podnošenja prijave za financiranje imaju privatni šumoposjednici upisani u Upisnik privatnih šumoposjednika. Mali šumoposjednik može podnijeti prijavu za financiranje svih radova koji su predmet javnog poziva, a srednji i veliki šumoposjednik može podnijeti prijavu za financiranje podizanja novih šuma na neobraslom šumskom zemljištu, sanaciju i obnovu šuma, zaštitu šuma od štetnih organizama i požara te za održavanja izvora, bunara i cisterni.

Mi ne skrbimo samo o državnim šumama nego pomažemo i privatnim šumoposjednicima da očuvaju svoje šume. Privatne šume u Hrvatskoj čine četvrtinu ukupnih šumskih područja naše zemlje i važno je s njima pravilno gospodariti. I zato dajemo novac za njegu šuma, pošumljavanja neobraslih šumskih površina i sanacija oštećenih šuma, uključujući trošak šumskih sadnica. Iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma osigurali smo pet milijuna kuna, a bude li potrebno taj iznos ćemo i povećati“ – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić, povodom objave Javnog poziva. Javni poziv je otvoren do 15. prosinca 2019. godine, a cjeloviti tekst možete pročitati ovdje. Sve dodatne informacije vezane uz pripremu i podnošenje prijava na ovaj Javni poziv mogu se dobiti  u Upravi šumarstva, lovstva i drvne industrije, Sektor za šume privatnih šumoposjednika, e-mail:   privatne.sume@mps.hr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakRatarstvo pitanje br. 27
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 111
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.