Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) u cilju učinkovite provedbe Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom pripremili su odgovore na pitanja vezana za tumačenje i provedbu navedenog Zakona. Zakon je stupio na snagu 7. prosinca 2017. godine, a cilj mu je uspostava, osiguranje i zaštitu poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe hranom. Po Zakonu do 31. ožujka 2018. godine trgovci, otkupljivači i prerađivači (adresati) dužni su uskladiti ugovore koji su sklopljeni prije stupanja navedenog Zakona na snagu.

 

Dosadašnji upiti koji su pristigli u Ministarstvo poljoprivrede oko provedbe zakona ukazuju na moguću pojavu nekorektnih postupaka prema dobavljačima u kojima se uvjetuje određivanje neto cijene proizvoda na način da cijenu koja je bila određena u prethodno važećim ugovorima, odmah umanje za sve popuste i rabate koji su se do tada primjenjivali, neovisno o tome jesu li neki od njih Zakonom utvrđeni kao nepošteni. Ovakvo nastupanje u pregovorima smatramo suprotnim cilju i svrsi ovoga Zakona te pozivamo sve dionike na tržištu da iskoriste ovu priliku i uspostave nove poštene trgovačke odnose u kojima se neće prikrivati nepoštene trgovačke prakse koje su prepoznate ovim Zakonom, na način da se prenose u nove odnose.

 

Kako bi se osigurale jasne i nedvojbene informacije te dale smjernice trgovcima i dobavljačima  oko postupanja i nužnih usklađivanja njihova poslovanja vezana uz Zakon, AZTN je tijekom prosinca 2017. prikupila pitanja vezana uz primjenu Zakona putem Hrvatske gospodarske komore (HGK), Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Ministarstva poljoprivrede, odvjetničkih društava te izravno od adresata Zakona.

 

Prikupljena pitanja i odgovori su analizirani te su pripremljeni u dokumentu pod nazivom Odgovori na pitanja adresata Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji sadrži odgovore na 150 pitanja, a podijeljen je u dva dijela:  I. Opća pitanja (sadrži 56 odgovora) te II. Pitanja vezana uz članke Zakona (sadrži 94 odgovora), a možete ih pronaći ovdje.

 

Nadalje tijekom veljače i ožujka u suradnji s HGK, HUP, HOK i HPK će se održati radionice u 6 gradova (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek, Pula i Varaždin) na kojim će predstavnici Ministarstva i AZTN-a predstaviti Zakon.

 

Podsjetimo, problem postojanja nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom posebno je naglašen u posljednje vrijeme i na njega su ukazivali brojni poljoprivredni proizvođači i tvrtke iz prehrambene industrije. Kako ovakvo stanje prijeti opstojnosti sektora proizvodnje hrane bez obzira na pravni oblik djelovanja (OPG, mala, srednja ili velika poduzeća) i širim poremećajima u opskrbi hranom u Hrvatskoj, bila je jasna potreba da se nametanje nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom čim prije zabrani i da se ovo područje pravno uredi. Stoga je ovaj zakon označen kao reformski prioritet Vlade RH.

 

Zakon bi primarno trebao urediti odnose na tržištu, pridonijeti kvalitetnijoj suradnji među poslovnim partnerima, ne ugrožavajući ničije poslovanje i razvoj.  Namjera zakonodavca je ostvariti fer odnose na tržištu, zaštititi domaće proizvođače od nekorektnih tretmana trgovaca i otkupljivača, odnosno urediti tržište i sankcionirati nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna tržišna snaga otkupljivača ili prerađivača te trgovaca u odnosu na njihove dobavljače, sukladno praksi koju već niz godina provodi velika većina članica EU.

 

Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom utvrđena je lista niza nepoštenih praksi – a to su novčani ili drugi oblici naknada koje trgovci i otkupljivači zaračunavaju proizvođačima, odnosno dobavljačima  da bi otkupili njihove proizvode za preradu ili ih stavili na police svojih trgovina. 

 

Po stupanju zakona na snagu, više ne smije biti uvjetovanja kompenzacija, naplate  naknada za investiranje u nove trgovine, za istraživanje tržišta, za krađu proizvoda s polica i sl.

 

Zakon je stupio na snagu 07. prosinca 2017. i od njegovog donošenja traje intenzivna priprema oko novih ugovora jer zakon otkupljivače i trgovce obvezuje da ugovore po novim pravilima zaključe do 31. ožujka 2018. godine. Nakon tog roka Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, koju je zakonodavac ovlastio za provedbu zakona će pokrenuti postupke i izricati propisane kazne za one koji krše zakon (imenovao kontrolnim tijelom zaduženim za provedbu nadzora i izricanje sankcija, kreće u izvid stanja na tržištu uz izricanje kazni za one koji krše zakon).

 

Cilj Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede je zaštititi proizvođače od nekorektnih tretmana trgovaca i otkupljivača, odnosno urediti tržište i sankcionirati nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom.  Vjerujem da će zakon pridonijeti novoj praksi i pravilima te u konačnici poštenijoj trgovini i partnerstvu u odnosima između svih sudionika u tom procesu. – istaknuo je ministar Tomislav Tolušić.

Prethodni članakKako miješati određena sredstva za zaštitu bilja?
Sljedeći članakCijene kupusa niže nego lani
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.