U okviru EU projekta „Izobrazba kao priprema za posao u ukrasnoj hortikulturi“, skraćeno „EDUKOSI“, započela je izobrazba polaznika na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Projekt sufinancira Europska unija sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, s potporom u iznosu od 202.569,04 EUR, dok ukupna vrijednost projekta s nacionalnim dijelom sufinanciranja iznosi 213.230,57 EUR. Nositelj projekta je Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, a partneri na projektu su Udruga za promicanje istih mogućnosti (UPIM) i Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava.

Cilj projekta je izobrazba osoba s invaliditetom i predavača koji poučavaju osobe s invaliditetom u području ukrasne hortikulture, s dugoročnim ciljem lakšeg zapošljavanja osoba s invaliditetom. Izobrazba je usredotočena na predavače, koji bi nakon završenog programa trebali primijeniti takav program i u svojim matičnim institucijama. Nastava se sastoji od teorijskog dijela u kojem sudjeluju samo predavači te praktičnog dijela gdje predavači zajedno s osobama s invaliditetom rade razne praktične vježbe.

Predavači koji poučavaju osobe s invaliditetom (ukupo 15 osoba) i osobe s invaliditetom (ukupno 30 osoba) dolaze iz sljedećih suradničkih i partnerskih institucija: Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava, Centar za rehabilitaciju Zagreb (CRZ), Tehnička škola Daruvar, Centar za rehabilitaciju Ozalj i Dnevni centar za rehabilitaciju djece i mladeži Mali dom – Zagreb.

Za više informacija možete kontaktirati Agronomski fakultet u Zagrebu, Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost.

Kontakt osoba:
Hrvoje Grajner, koordinator projekta tel: 01 2393 856; mob: 095 1999 560; e-mail: hgrajner@agr.hr
Miroslav Poje, voditelj projekta; poje@agr.hr

Prethodni članakTvrtka Alltech Hrvatska organizirala je predavanje prof. dr. Juda Heinrichsa
Sljedeći članakMilijun kuna za opremanje vinarije u Međimurskoj županiji
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.