Stranice u tiskanom izdanju: 69 – 70
Ekološka poljoprivreda, definirana posebnim Zakonom (u našoj zemlji prvi je zakon usvojen još u siječnju 2001. godine) i pratećim Pravilnicima, nastoji svim gospodarski i društveno opravdanim metodama smanjiti negativne posljedice kemijsko-tehnoloških mjera i time spriječiti onečišćenje okoliša. Uvođenje biološke zaštite samo je jedna od vrlo značajnih mjera kojima se značajno smanjuje ili potpuno nadomjesti uporaba kemijskih sredstva za zaštitu bilja.
Pri korištenju bioloških mjera koristimo izravno ili neizravno različite korisne (mikro)organizme i njihove proizvode za suzbijanje štetnih (mikro)organizama. Premda se još prije stotinu godina biološko suzbijanje nametnika smatralo vrlo perspektivnim, u ukupnom globalnom prometu biološka sredstva dostižu jedva 2 %. Od ukupne vrijednosti bioloških pripravaka čak 90 % otpada na sredstva koja sadrže spore i toksine bakterije Bacillus thuringiensis koja se uspješno koristi za suzbijanje štetnih gusjenica i ličinke kornjaša (npr. krumpirove zlatice). Kako u hortikulturnoj proizvodnji (vinogradarstvo, voćarstvo, povrćarstvo, cvjećarstvo) uzročnici biljnih bolesti često pričinjavaju dvije trećine ili 60 % od ukupno zabilježenih šteta od neželjenih organizama, zadnjih godina sve češće istražujemo i koristimo mikrobiološku zaštitu (vidi Tablicu 1.): Na hrvatskom se tržištu zadnjih nekoliko godina pojavljuje sve više mikrobioloških biognojiva, kojima u mikro-pokusima praksi provjeravamo biološku učinkovitost protiv značajnih uzročnika bolesti u hortikulturnoj proizvodnji. U posljednjih dvadeset godina jača pojava plamenjače vinove loze zabilježena je tijekom 1998., 2004., 2008., 2014. i 2018. Sve su sorte europske loze (Vitis vinifera) vrlo osjetljive na plamenjaču, pa se protiv ove bolesti redovito poduzimaju indirektne i direktne mjere zaštite. Stoga je indeks tretiranosti vinove loze značajno iznad prosjeka svih poljoprivrednih usjeva u našoj zemlji (Maceljski i sur., 1994).
Plamenjača ili peronospora (Plasmopara viticola) je jedna od najopasnijih pseudo-gljivičnih bolesti vinove loze koja u višegodišnjim prosjecima mikro- pokusa na području naše najsjevernije vinorodne regije (Međimursko vinogorje) pri netretiranom trsju vinske sorte moslavac bijeli (šipon) uništi 49,22 % grožđa i zarazi 75,84 % lišća. Količina i raspored oborina (mm), uz pripadajuće temperature (°C) i vlažnost zraka (%) najviše utječu na pojavu i štetnost plamenjače u vinogradima.
…
Biološka učinkovitost pripravaka
…
Tablica 1. Mikroorganizmi i vrste interakcija koji se mogu koristiti za biološko suzbijanje uzročnika bolesti, a dopušteni su u ekološkom uzgoju bilja
…
Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 9/2019
