Zbog svoje iznimno velike nutritivne vrijednosti, ovčje i kozje mlijeko (ili tzv. mlijeko malih preživača) sve više dobivaju na popularnosti u nekim dijelovima svijeta, u posljednje vrijeme najviše u Kini. Iako je proizvodnja ovčjeg i kozjeg mlijeka u svijetu znatno manje zastupljena od kravljeg, u nekim dijelovima svijeta vrlo je značajna za lokalnu ekonomiju, stoga, njihova globalna proizvodnja i dalje raste jer ljudi sve više uviđaju određene blagodati zajamčene konzumacijom ovih dviju vrsta mlijeka, odnosno njihovih mliječnih prerađevina.

Gospodarski značaj proizvodnje ovčjeg mlijeka

Ovčje mlijeko se konzumira isključivo kao prerađevina, ponajviše u obliku sira, a u manjoj mjeri u obliku fermentiranih mliječnih proizvoda. Naime, ovčje mlijeko bogatije je mašću, suhom tvari i mineralima u usporedbi s kravljim i kozjim mlijekom te ga ova svojstva čine idealnim za proizvodnju sira. Kozje mlijeko također se prerađuje u različite vrste sireva, ali se plasira na tržište i u izvornom obliku (pasterizirano ili trajno mlijeko). Prema najnovijim podacima Food and Agriculture Organization (FAO) u svijetu je 2017. godine proizvedeno 10.400.639 tona ovčjeg mlijeka. U razdoblju od 2000. do 2017. godine svjetska proizvodnja ovčjeg mlijeka narasla je za 23%. U proteklom je razdoblju na svim kontinentima zabilježeno značajno povećanje proizvodnje ove vrste mlijeka, osim u Europi gdje je zabilježen pad proizvodnje od oko 280.000 tisuća tona. Vodećih pet zemalja u proizvodnji ovčjeg mlijeka u svijetu su Kina, Turska, Grčka, Sirija i Rumunjska, dok su u Europi vodeće države Grčka, Rumunjska, Španjolska, Italija i Francuska.  

Kozje mlijeko je po ukupnoj proizvedenoj količini još više zastupljeno na svjetskoj razini nego ovčje. Najnoviji statistički podaci (FAO) pokazuju da je 2017. godine u svijetu proizvedeno ukupno 18.656.727 tona kozjeg mlijeka. U razdoblju od 2000. do 2017. godine svjetska proizvodnja kozjeg mlijeka povećana je za čak 47 %, a porast proizvodnje zabilježen je na svim kontinentima, najviše u Aziji (+65 %). Od 2010. godine na ovamo taj je porast donekle usporen, ali proizvodnja kozjeg mlijeka kontinuirano raste na globalnoj razini, što je ponajviše posljedica rasta životnog standarda žitelja u zemljama u razvoju. Vodećih pet zemalja u proizvodnji kozjeg mlijeka u svijetu su Indija, Sudan, Bangladeš, Pakistan i Francuska, a u Europi su vodeće države Francuska, Grčka, Španjolska, Ruska Federacija i Nizozemska.

Proizvodnja u Hrvatskoj

 Tablica 1. Proizvodnja i otkup ovčjeg i kozjeg mlijeka u Hrvatskoj (u tonama) 2010.-2018.

Sustavi uzgoja ovaca i koza

Gospodarski značaj proizvodnje kozjeg mlijeka

Mogućnosti povećanja proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka

Zasušenje ovaca

Organizacija partusa krajem ili početkom kalendarske godine

Rano odvajanje mladunčadi

Tablica 2. Mliječne odlike nekih pasmina ovaca u Hrvatskoj

Tablica 3. Mliječne odlike nekih pasmina koza u Hrvatskoj

Odabir mliječnih grla na temelju prikladnosti vimena strojnoj mužnji

Prednosti proizvodnje ovčjeg mlijeka u odnosu na kravlje

Cijena mlijeka

Jednostavnija tehnologija 

Hranidba

Sezonalnost proizvodnje

Budućnost proizvodnje ovčjeg mlijeka u Hrvatskoj

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 13/14/2019

Prethodni članakEkološki uzgoj paprike
Sljedeći članakNajznačajnije fitoplazme vinove loze
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.