Bacanje hrane veliki je problem današnjice. U Hrvatskoj godišnje bacamo oko 400.000 tona hrane, dajući svoj doprinos europskim brojkama koje su na oko vrtoglavih 90 milijuna tona

WWF pomaže hotelima da smanje količine otpada od hrane

Otpad od hrane veliki je izazov današnjice. Zbog njegove ogromne količine, ali i iskorištavanja tla, vode i energije u svrhu proizvodnje prekomjerne količine hrane, naš je otisak na planet izuzetno velik, a analize ukazuju da je čak 70% biološke raznolikosti izgubljeno krčenjem prirodnih staništa kako bi se prenamijenila u poljoprivredna zemljišta.

Hrvatska, nažalost, ne zaostaje za globalnim podacima. Godišnje bacamo oko 400.000 tona hrane, dajući svoj doprinos europskim brojkama koje su na oko vrtoglavih 90 milijuna tona. Za proizvodnju, distribuciju i skladištenje hrane troše se prirodni resursi. Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF je stoga prepoznala otpad od hrane kao jedan od iznimno važnih programa svoga rada, s ciljem smanjenja pritiska koji čovječanstvo stavlja na naš planet. WWF Adria je svoj rad na smanjenju otpada od hrane započela kroz suradnju sa zagrebačkim hotelom Esplanade koji teži održivom razvoju, te zajedno koračaju ka njihovoj „zero waste“ strategiji. 

„Nama je u WWF-u borba protiv otpada hrane jako važna i želimo potaknuti promjenu ponašanja u našim hotelima. Naš dugogodišnji partner, hotel Esplanade, prepoznao je ovaj projekt i započeo provedbu s ciljem smanjenja otpada od hrane. Prema prvim podacima koje smo dobili nakon mjerenja, uvidjeli smo gdje treba napraviti značajne promjene, a i osoblje hotela se uvjerilo ne samo u ekološku korist, već i ekonomsku s obzirom na gubitke koje sada mogu izbjeći. Vjerujemo da ćemo ovim primjerom nadahnuti i druge hotele u regiji da se odvaže u borbu protiv suvišnih ostataka od hrane“, ističe Fabijan Peronja iz WWF Adrije.

Bacanje hrane u brojkama

Čak 50 milijuna tona voća i povrća u Europi se baca isključivo zbog „nepravilnog“ oblika i sve to košta nevjerojatnih 140 milijardi eura. Ostaci hrane stvaraju nepodnošljiv pritisak na odlagališta smeća te svojim razlaganjem ispuštaju vrlo otrovan plin metan. Bacanje hrane predstavlja i velik socijalan problem s obzirom na porast broja gladnih i siromašnih u svijetu. Dok brojimo oko 850 milijuna pretilih ljudi, 795 milijuna ljudi nema dovoljno hrane za zdrav život, a čak 9 milijuna umire od gladi.

 class=

Hotel Esplanade protiv bacanja hrane

„Hotel Esplanade kroz svoj program odgovornog poslovanja i gospodarenja otpadom već dugi niz godina nastoji pravilno i učinkovito upravljati namirnicama u procesu nabave, pripreme hrane i recikliranja otpada od hrane, no kroz ovu inicijativu namjera je dodatno potaknuti najveću moguću iskoristivost hrane u kuhinji i u restoranima. Kroz obuku djelatnika te putem informativnih i edukativnih poruka usmjerenih prema gostima nastojat ćemo ukazati na ovaj globalni problem. Dakako, želja nam je potaknuti i ostale pojedince i institucije da krenu u tom smjeru.’, ističe generalni direktor hotela Esplanade Ivica Max Krizmanić te dodaje: ‘Hotel Esplanade teži ka ‘zero food waste’ strategiji. Ovaj projekt je izazovan, nužne su određene promjene obrazaca ponašanja djelatnika i gostiju u postupanju s hranom, ali uz prave alate i usmjereno vodstvo, kroz provjerene metode i primjere dobre prakse, vjerujemo da ćemo dobiti mjerljive rezultate.’

Bacanje hrane je velik ekonomski problem za gospodarstvo, ali i za potrošače. Poticanje hotela da naprave promjenu nije samo korak ka njihovom osvješćivanju, već i ka podizanju svijesti o ovom problemu kojega bi, u konačnici, trebao biti svjestan i svaki pojedinac. Uz zagrebački hotel Esplanade, ovu je inicijativu već prihvatio i provodi i beogradski hotel Courtyard by Marriott Belgrade City Center.

Prethodni članakČoko vjetar
Sljedeći članakLjekovitost nekih gljiva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.