Čokoladna baklava. Poznatu slasticu vidjeti u novom ruhu je očaravajuće, pogotovo kad je to novo ruho kraljica slastica – čokolada, a okus fantastičan.

Sastojci:

✦1 pakiranje kora za pitu

✦500 g čokolade za kuhanje

✦500 ml vrhnja za šlag

✦200 g sjeckanih oraha ili lješnjaka

✦100 ml ulja

✦500 ml vode

Priprema: Zagrijano vrhnje za šlag preliti po sjeckanoj čokoladi. Miješati dok se čokolada ne otopi. Kalup dimenzije 25 x 35 cm prema­zati uljem. Prve dvije kore poprskati mješa­vinom vode i ulja, a treću koru premazati sa smjesom čokolade i vrhnja, te posipati lješ­njacima ili orasima. Nastaviti slagati tako da se jedna kora prska, a druga maže i posipava. Zadnje 4 kore samo prskati. Zadnju, 5. koru premazati uljem. Sirovu baklavu narezati na rombove i peći na 180 °C oko 45 minuta. Vru­ću baklavu zaliti vrućim sirupom.

Preljev:

✦1000 ml vode

✦700 g šećera

✦1 limun

Priprema: Pola limuna narezati na ploške, a drugu polovicu ocijediti, te dodati vodi i še­ćeru. Zagrijavati na laganoj vatri dok se šećer ne otopi. Kada se šećer otopi, kuhati još 15 minuta. Na vruću baklavu poslagati ploške limuna i preliti sa sirupom. Prekriti aluminij­skom folijom i na nju staviti kuhinjsku krpu, te ostaviti da se ohladi.

Recept iz knjige Moji čokoladni kolači

Prethodni članakUzgoj goveda atraktivan mladima na vrhu strateške liste ciljeva
Sljedeći članakUzgoj stolisnika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.