Srednja škola Dragutina Stražimira – škola za buduće mlade poljoprivrednike

Srednja škola Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini jedina je škola u Zagrebačkoj županiji koja obrazuje učenike, njih 37, u sektoru poljoprivrede. Radi se o županiji koja ima najviše registriranih  OPG-ova u zemlji, njih 14.500 te smo posjetili školu koja uspješno spaja, u omjeru 50 naprema 50 posto, teoretsku i praktičnu nastavu za buduće mlade poljoprivrednike.

–Srednja škola Dragutina Stražimira osnovana je 1991. g., a na današnjoj lokaciji, u centru Zeline, pored osnove škole, nalazi se od 1994. g. Ukupno ove školske godine škola ima 296 učenika i 50 zaposlenih, od čega je 40 nastavnika, istaknula je ravnateljica Martina Zerec .

Obiteljska tradicija važna je i u poljoprivredi

Dodaje da se škola može pohvaliti izvrsno opremljenim plastenikom za hidroponski uzgoj povrća. Školski vrt i plastenik nalazi se na gradskoj parceli pored školske zgrade, a od izuzetne su važnosti za izvođenje vježbi i praktične nastave u području poljodjelstva. Dobro su opremljene i učionice za izvođenje nastave kemije i informatike, a u sklopu škole nalaze se i stolarska i strojarska radionica. Te radionice koriste primarno učenici koji se školuju za trogodišnja obrtnička zanimanja, obavljajući u njima vježbe i dio praktične nastave. Veći dio sati prakse učenici odrađuju u licenciranim obrtničkim radionicama, OPG-ovima, tvornicama i postrojenjima, koji im osiguravaju učenje temeljeno na radu, ključno za stjecanje znanja i praktičnih vještina.

Čuli smo da je obiteljska tradicija važna i u školovanju za buduće poljoprivrednike, pa tako danas u ovu srednju školu ide i dijete poznatog zelinskog vinara Željka Kosa, a već su je završili, za općeg poljoprivrednog tehničara, dvoje djece najvećeg mljekara u županiji Dražena Mužinića.

Hidroponski uzgoj povrća u okviru školske prakse

Praksa na lokalnim poljoprivrednim gospodarstvima, ističe nastavnica Andreja Regvat, vrlo je važna jer se ono što tamo učenici rade i vide ne može pokazati i naučiti u školskoj nastavi. Na tom polju škola dobro surađuje s Gradom Sv. Ivan Zelinom i Zagrebačkom županijom, koja im je pomogla s 33.000 kuna za nabavku potrebnih aparata za stočarstvo, a nešto su im od otpisane opreme donirali i Agronomski i Veterinarski fakultet iz Zagreba. Posebno su ponosni na dva laboratorija u sklopu škole, jedan za analizu tla, a drugi za analizu vina. Tu je i plastenik za hidroponski uzgoj rajčica, gdje se učenici mogu upoznati s novim tehnologijama u uzgoju povrća te školski poligon za uzgoj koštičavog voća, kao i onaj za uzgoj ljekovitog bilja, koji je u osnivanju, a tijekom godine izmjenjuju se različite povrćarske kulture, ovisno o sezoni.

Naravno, poznata i priznata vinska podregija Zelina, koja je sad dio regionalne udruge Bregovita Hrvatska, domovina je sorte kraljevina, pa i škola ima zasađen mladi nasad kraljevine Zeline, koja je i županijska robna marka. Škola ima i svu potrebnu mehanizaciju za održavanje vinograda, kao i traktor i druge poljoprivredne strojeve, bez kojih nema uspješne i konkuretne poljoprivredne proizvodnje na otvorenom tržištu.

Sve što se proizvede u sklopu prakse, učenici i prodaju na tržnici u Zelini, a dobiveni novac ide u školsku zadrugu Trsek, vraća se za njihove potrebe za pokretanje poljoprivredne proizvodnje. Škola je prije tri godine sudjelovala i u EU projektu MOPS, vrijednom 1,57 milijuna kuna, koji je bio 100 posto financiran iz EU strukturnog fonda za razvoj ljudskih potencijala (ESF).

Edukacija nastavnika

Radilo se, kaže nastavnica Martina Madžarac o modernizaciji i pilotiranju kurikuluma (MOPS) poljoprivrednog tehničara-općeg, sadržajima hidroponije, analize vina i analize tla koji osiguravaju relavantne ishode učenja temeljene na HKO-u i suradnji s poslodavcima te omogućavaju bolju konkurentnost učenika na tržištu rada i obogaćuju ponudu dviju strukovnih škola. Naime, partner Srednjoj školi Dragutin Stražimir, koja je bila nositelj ovoga projekta je bila Srednja škola Bedekovčina, kao i Grad Sveti Ivan Zelina i Zagrebačka županija.

Madžarac ističe da je 90 posto sredstava iz projekta išlo na edukaciju nastavnika, koji su u godinu dana, koliko je trajao projekt, imali 350 sati edukacije s ciljem da ojačaju kapacitete strukovnih škola kroz stručno usavršavanje njihovih nastavnika. Svi se slažu da se isplatilo, a u sklopu projekta su imali stručno putovanje u Padovu, gdje su posjetili tamošnju poljoprivrednu školu, a posjetili su i jednu vinarsku udrugu te hidroponsku proizvodnju rajčica.

U sklopu ovog projekta nabavljen je hidropon, a za sadnju vinograda i nabavku mehanizacije škola je aplicirala na natječaj Ministarstva poljoprivrede, na temelju projekta kojeg su uradili sami nastavnici škole na čelu s ravnateljicom Zerec.

Nastavnik Ivan Bradarić kaže da onda te iste strojeve, koje su dobili za vinograd, koriste i za druge aktivnosti u važnoj poljoprivrednoj praksi, kojoj pridaju posebnu pažnju. Osim nužne prakse, čuli smo da učenici ove škole, što je pohvalno, idu organizirano i na poljoprivredne sajmove, pa tako svaka generacija učenika poljoprivrednog smjera iz Zeline obiđe onaj poznati u Veroni, koji je u siječnju, gdje obvezno posjete rižište, jer je Italija najveći proizvođač riže u Europi.

Naravno, tu su i lokalni proizvođači sokova, kao što je zeleni Jura, gdje učenici mogu vidjeti liniju za proizvodnju sokova i tamošnji voćnjak. Odlično surađuju i s udrugom Srce, koji okuplja učenike s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju, a za koje će, uz pomoć učenika iste škole, budućih stolara, podignuti gredice s povrćem, tako da budu pristupačne i učenicima koji su invalidskim kolicima.

Stolari se vraćaju u modu, ali ne i krojači i strojobravari

U školu je ove godine upisano najviše stolara od kad u njoj postoji zanimanje stolar, a koje se dosta traži na tržištu rada, pa je tako popunjena upisna kvota od deset stolara. No, čuli smo da su davno iz školskog programa nestali krojači, kad je domaća tekstilna industrija krenula niz brdo, pa je tako ovo nekad traženo zanimanje postalo višak na tržištu rada. Od ove školske godine više nema upisanih strojobravara u Srednjoj školi u Zelini, jer iako se radi o traženom zanimanju, nije bilo interesa učenika za to zanimanje.

Ravnateljica Zerec ističe da je u praksi to značilo da je onaj tko je završio srednju školu za strojobravara, mogao na našem području naći posao, ali se morao prekvalificirati, kad je došao na tržište rada. Naime, interes za trogodišnje obrazovanje i pored napora Ministarstva obrazovanja, koje konačno radi na većoj promociji strukovnih škola, teško padaju na plodno tlo jer se radi o neatraktivnim zanimanjima za mlade.

Škola je nakon više pokušaja ishodila prije nekoliko godina i rješenje za izvođenje novog nastavnog programa  za stjecanje strukovne kvalifikacije tehničara za električne strojeve s primjenjenim računarstvom. Nakon završenog četverogodišnjeg obrazovanja, učenici su osposobljeni za rad na suvremenim postrojenjima, postrojenjima elektrotehnike i industrijskih računala, a uz to raspolažu dovoljnim znanjem za daljnji nastavak školovanja na tehničkim fakultetima i učilištima i na drugim obrazovnim institucijama. Važno je da je program matematike i fizike prilagođen višoj razini Državne mature i nastavku obrazovanja. Naime, srednja škola u Zelini dobila je potporu županije, grada, poduzeća i obrtnika jer su prepoznali potencijal ovog zanimanja, ali i drugih, koji bi itekako mogao njima pomoći u razvijanju i primjenjivanju suvremenih  tehmoloških procesa u proizvodnji i u njihovoj pripremi.

Iz poljoprivredne škole na fakultete

Razgovarali smo i s dvoje učenika drugog b razreda Srednje škole Dragutin Stražimir, a oboje planiraju nastaviti  školovanje, nakon završene srednje poljoprivredne, koja će im dobro doći jer hoće znati nešto raditi svojim rukama, bilo na zemlji ili oko nje.

Učenica Barbara Dužajić kaže da je izabrala ovu poljoprivrednu školu zato što je agrotehničar dobro zanimanje, ali i zato što poslije nje može upisati bilo koji fakultet. Barbari su najzanimljiviji strukovni predmeti u školi, kao što je proizvodnja bilja, a planira upisati, iako još nije posve sigurna u izbor fakulteta, Agronomski u Zagrebu. Obitelj se, kaže, ne bavi poljoprivredom u Zelini, ali imaju veliki vrt, a njoj škola nije teška.

S druge strane, učenik Noa Ledinski kaže da mu je teže bilo dati izjavu za naš list, nego odgovarati u školi. I on razmišlja da nakon srednje poljoprivredne škole u Zelini, nastavi školovanje, a njegov izbor nije agronomija nego nešto vezano za medicinu. Ledinski imaju kod kuće domaće životinje, dosta zemlje i vrt, a aktivno se bave poljoprivredom.

Na kraju, nastavnici ove škole, kojima je zanimanje poziv, a ne samo posao, nisu zaboravili pohvaliti i Gospodarski list, koji, kako kažu, koriste i u nastavi. Hvala lijepa na povjerenju i suradnji u ime redakcije!