Kod Benkovca se gradi vjetroelektrana vrijedna pola milijarde kuna
HEP u ovom trenutku u pogonu ima jednu veliku sunčanu elektranu, dvije u izgradnji i jednu spremna za izgradnju te niz projekata sunčanih elektrana u razvoju ukupne snage oko 200 megavata. S Korlatom je krenuo investicijski ciklus i u energiju vjetra.
Na gradilištu prve HEP-ove vjetroelektrane, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca u blizini naselja Korlat, užurbano je ovih dana. Radnici i inženjeri tvrtke Ing-Grad uz nadzor stručnjaka tvrtke Fractal, na gradilištu kojeg povezuje 12 kilometara makadamskih puteva, pripremaju temelje za postavljanje vjetroagregata. Svaki temelj ima promjer od 19 metara, a u njega se ugrađuje 60 tona željezne armature i više od 600 prostornih metara betona! Kada se temelji završe, slijedi montaža 18 vjetroagregata pojedinačne instalirane snage od 3,6 MW i promjera rotora od čak 131 metra, koju će ugraditi i pustiti u pogon stručnjaci njemačke tvrtke Nordex. 
O kakvom je pothvatu riječ možda najbolje govori podatak da je svaki od 18 stupova vjetroagregata visok 114 metara, što je čak devet metara više od visine zagrebačke katedrale!
Kada radovi budu završeni u kolovozu 2020. godine, Vjetroelektrana Korlat s priključnom snagom od 58 MW godišnje će proizvoditi oko 170 GWh ili 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Proizvedena će energija biti dovoljna za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava. 
Ono što Vjetroelektranu Korlat ističe od ostalih je mogućnost da se neposredno uz vjetroelektranu izgradi i sunčana elektrana, snage 75 MW, u koju bi HEP, prema prvim procjenama trebao uložiti 480 milijuna kuna. Prođe li sunčana elektrana uspješno postupak ishođenja svih potrebnih dozvola i suglasnosti te potom i samu izgradnju, lokacija Korlat će po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije od 133 MW, biti jedinstvena za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire.
Korlat – jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj i regiji
Kao najveći ulagač u zeleno gospodarstvo u Republici, Hrvatska elektroprivreda se u svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine opredijelila za provedbu obnovljivog scenarija razvoja te će u idućem razdoblju u hidroelektrane, vjetroelektrane i sunčane elektrane investirati prosječno oko jedne milijarde kuna godišnje. 
U sklopu obnovljivog scenarija razvoja HEP do 2030. godine planira povećati ukupne proizvodne kapacitete za 1.500 MW. Od tog iznosa, u vjetroelektranama planira imati 350 MW, a jednako toliko i u sunčanim elektranama, što zajedno odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško. Značajan doprinos ostvarenju tog cilja dat će i Vjetroelektrana Korlat.
Korlat – prva vjetroelektrana bez poticaja
HEP je na projektu Vjetroelektrane Korlat primijenio model ulaganja u obnovljive izvore kakav je u izravnom interesu svih kupaca električne energije u Hrvatskoj. Naime, Vjetroelektrana Korlat bit će prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez poticaja. To znači da HEP za Korlat neće dobivati sredstva prikupljena od kupaca iz naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, obračunate na njihovim računima za električnu energiju. Isplativost projekta HEP je ostvario i bez poticajnih sredstava i prema tržišnim cijenama električne energije. Jednako vrijedi i za aktualne HEP-ove projekte sunčanih elektrana na Cresu, na Visu i kod Vrlike.
