Med je količinski najznačajniji proizvod pčelinje zajednice što ga čini dostupnim većem broju potrošača. Zahvaljujući napretku analitičkih metoda sastav meda istražen je gotovo u cijelosti.
Čovjek je još kao nomad skupljajući plodove i loveći životinje za prehranu nailazio na divlje pčele u šupljem drveću i pukotinama stijena. One su uvijek branile svoje gnijezdo i sve što se u njemu nalazi. Tako se do meda teško dolazilo. Otkrićem vatre put je bio znatno olakšan. U tom razdoblju jelo se cijelo saće s medom, leglom, peludom, matičnom mliječi i propolisom. Tako su se u jednom obroku nalazili svi pčelinji proizvodi koji su davali energiju i zdravlje.
Med se ne može umjetno proizvesti. Namirnica je velike energetske vrijednosti zbog svog osnovnog sastava; glukoze i fruktoze koji su jednostavni šećeri i time lako probavljivi. To ga čini prirodnom nadoknadom energije kod velikih napora. Sadrži i nešto saharoze i ostalih šećera, ali u vrlo malim količinama. Osim šećera bogat je mineralnim tvarima, bjelančevinama, kiselinama, vitaminima, enzimima i eteričnim uljima. Minerali zastupljeni u medu su željezo, magnezij, kalij, natrij, kalcij, cink, jod, fosfor, bakar, selen i krom. Vitamini su D, E, K, C, B1, B2, B5, B6.
Med-Je li svakodnevna konzumacija poželjna?
Svakodnevno konzumiranje meda omogućava i temeljitije upijanje drugih hranjivih tvari i vitamina iz hrane. Med je po okusu slađi od šećera pa ga se u hranu i napitke dodaje manje.
Dokazano je kad hranu zaslađujemo medom, a ne šećerom, stolica i mokraća sadrže manje soli kalcija i magnezija. Istovremeno poboljšava iskorištavanje vitamina D. Tako povoljno djeluje na razvoj djeteta pa se redovita upotreba preporučuje trudnicama, dojiljama i djeci. Treba biti oprezan kod male djece do godine dana zbog mogućih alergijskih reakcija ili bakterija.
I u prehrani odraslih osoba med ima važnu ulogu. Preporučuje se osobama koje su izložene pojačanim fizičkim naporima kao što su sportaši i fizički radnici. Med se koristi i kao zaslađivač napitaka i kompota kod dijeta zbog upala želuca i crijeva (kestenov). Na tržištu se za zaslađivanje kave može pronaći posebno pakirani med. U jednoj studiji je na muškarcima dobi oko 65 godina dokazano da svakodnevno uzimanje jedne žlice meda produžava život za oko godinu dana.
Razlog tome je da se zbog antioksidansa sadržanih u medu manje stvaraju krvni ugrušci pa je i učestalost srčanih i moždanih udara manja. Uz to ne sadrži masti pa ne povećava koncentracije kolesterola u krvi. Med sprječava rast ili čak ubija neke bakterije. Ova svojstva pripisuju se visokoj koncentraciji šećera, malim količinama vodikovog peroksida i enzimima. Antibiotska svojstva meda koristila su se stavljanjem obloga na rane koji su ubrzali zacjeljivanje, a naročito kod opekotina. Kestenov med pogodan je i kod dezinfekcije usne šupljine. Antimikotična svojstva najbolje se očituju po tome što se na zrelom i pravilno skladištenom medu nikada ne razviju plijesni.
Kod srčanih slabosti med pomaže tako što glukoza ne podliježe probavi nego brzo ulazi u krvotok i hrani oslabljeno srce. Ovome pomaže i određena količina acetilkolina koji se nalazi u medu. Svi najčešće koristimo med s čajem i limunom kod prehlada, gripe i upala dišnih putova. Potiče znojenje i iskašljavanje. Ova svojstva naročito su izražena kod medova koji sadrže više eteričnih ulja kao što su kaduljin, ružmarinov, lavandin i medljikovci s crnogorice.
Uz njih je protiv ovih bolesti pogodan i lipov jer pomaže iskašljavanje, umiruje, ublažava glavobolju i pojačava krvotok, ali nije pogodan za osobe s bolestima srca i krvožilnog sustava, odnosno visokim tlakom. Med ne smijemo stavljati u vruće napitke jer se na temperaturama iznad 40 oC uništavaju vrijedni sastojci. Kod bolesti jetre blagotvorno djelovanje pripisano je složenom kemijskom sastavu meda koji pomaže u detoksikaciji probavnog trakta i same jetre.
Uzimanjem meda prije spavanja smirujemo živčani sustav, ublažavamo stres i lakše utonemo u san. Za to se preporuča bagremov jer je dobar za oporavak nakon bolesti, pomaže kod nesanica, nemira, problema krvožilnog sustava, začepa i ublažava stres. Zajedno s čajem od kamilice pojačava se međusobni učinak. Vrijeskov med djeluje protuupalno i to naročito kod mokraćnih organa jer ima diuretska svojstva. Zbog toga je preporučljiv kod bubrežnih kamenaca, bolesti prostate i upala mjehura. Pomaže i kod reumatskih bolova i gihta. Posebno mjesto zauzima medljikovac jer je pun mineralnih tvari.
Bogat je antioksidansima i željezom pa podiže razinu hemoglobina, pojačava snagu srca i krvnih žila. Zato pomaže kod slabokrvnosti, iscrpljenosti organizma i kod oporavka od težih bolesti i nakon operacija. Ako nema kontraindikacija pogodan je za trudnice. Jelova medljika je jedna od najcjenjenijih vrsta.
Oprezno kod alergičara i dijabetičara!
Određen dio ljudske populacije alergičan je na jedan ili više pčelinjih proizvoda i oni ih ne smiju koristiti. Pčelinji proizvodi mogu izazvati blage do vrlo burnih alergijskih reakcija. Oprezni moraju biti i dijabetičari koji u dogovoru s liječnikom mogu uzimati med, ali pri tome treba paziti na ukupan dnevni unos kalorija.
Često se postavlja pitanje smije li se med uzimati metalnim žlicama. Smije, jer iako sadrži kiseline ne reagira s metalnim priborom koji je predviđen za uzimanje hrane kao što su nehrđajući čelici. Može se koristiti i drveni, plastični i porculanski pribor. Najbolji način konzumacije je da ga što duže zadržimo u ustima gdje odmah započinje njegova apsorpcija.
