OPG Željka Pikule u malom ličkom selu Počitelj, između Gospića i Lovinca, ove je godine proizvelo 700 kilograma ekološkog češnjaka za tržište, a onda mu je sredinom rujna, provaljeno na obnovljeno obiteljsko imanje i ukradeno više od 300 kilograma češnjaka, kao i vrijedni poljoprivredni strojevi te je ukupna šteta procjenjena na više od 50.000 kuna. Krađe poljoprivrednih kultura, posebno ratarskih, ali i poljoprivrednih strojeva, kao i žive stoke su nažalost učestale.
Sad ima dosta proizvođača češnjaka u Hrvatskoj, koji je napokon malo potisnuo onaj iz uvoza, pa i u Lici ima nekoliko većih proizvođača češnjaka. Ali se i dalje na prste jedne ruke mogu nabrojati oni koji u se odlučili za njegovu ekološku proizvodnju. To je Željku Pikuli poseban izazov i ne razmišlja o konvencionalnoj poljoprivredi.
Ipak 200 kg preostalo
Pikula nam kaže da počinitelji, koji su imali čak 30-ak provala na tome području u posljednjih godinu dana, a koje je jako slabo nastanjeno, jer su sela u tom dijelu Like uglavnom gotovo pa pusta, još do početka studenoga, kad smo razgovarali, nisu pronađeni. Ali Pikuli je ostalo taman toliko češnjaka u Zagrebu, gdje živi, oko 200 kilograma, koje je krajem listopada ponovno zasadio, a to znači da nema govora o odustajanju od uzgoja ekološkog češnjaka u Lici.
-Sad je to jako lijep, ali i zahtjevan dodatni posao u kojem smo se moja obitelj i ja jako lijepo našli, ističe Pikula.
Naime, Željko Pikula je deset godina bio profesionalni hrvatski vojnik u Tigrovima. Nakon razvojačenja u HV-u, nije htio sjediti u mirovini ,,prekriženih” ruku u Zagrebu, gdje inače obitelj Pikula živi, već je htio obnoviti svoje ognjište u Lici i obrađivati zemlju. Krenuo je s pet i pol kilograma eko češnjaka, prije pet godina, na dvije veće parcele uz obnovljenu kuću, a koje zajedno nisu veće od 0,8 ha, ali nije se pokajao.
Lički češnjak s eko certifikatom
Sinovi, Denis i Dario, su kaže, htjeli saditi nešto drugo, modernije, kao što je aronija, što ne treba stalnu brigu jer ne možemo duže boraviti u Lici, a onda je izbor ,,pao” na češnjak, ali ekološki, jer nas onaj drugi i ne zanima. Lički češnjak s eko certifikatom je ljubičaste boje, manjih glavica, a ljepljivih zbog ulja koje luči. Ako je pravi lički češnjak, kaže, neće ni klijati godinu dana, a ima i poseban miris i okus.
Cijena ličkog eko češnjaka na kućnom pragu obitelji Pikula je 100 kuna po kilogramu. No, Željko ističe da na tržištu ima interesa za takav proizvod jer se sav proda, najboljom od svih reklama, a to je usmena predaja. Čuli smo da ima i uvoznog eko češnjaka na domaćem tržištu, onaj iz Austrije, koji u trgovačkim lancima dostiže i cijenu od 180 kuna po kilogramu, ali Pikula ne želi sudjelovati u ucjenama velikih trgovačkih lanaca. Drži da ima mjesta za sve koji hoće raditi, ali i zaraditi.
Poljopriveda je, kaže, prije svega posao vezan za zemlju i ja
je shvaćam kao ,,radnu terapiju”. Dakle, posla oko eko češnjaka ima puno, jer
svaka glavica, a ima ih milijun, mora proći kroz naše ruke, od jesenske sadnje,
preko pljevljenja, koje zna potrajati kad vegetacija krene na proljeće, do vadilice
za krumpir, koju koristimo i za vađenje češnjaka. 
Plijevljenje češnjaka zna potrajati jer se sve radi ručno
Što se tiče pljevljenja češnjaka, tu je glavna Željkova supruga Marija, rođena Zagorka, koja je ,,kriva” i što je OPG Pikula redoviti sudionik ”Eko arene” u Bedekovčini, gdje smo Željka i upoznali. Naime, njegov štand, među 50-ak drugih eko proizvođača iz cijele Hrvatske, bio je lijepo ukrašen i ličkom kapom, što ga je izdvojilo od ostalih izlagača.
Na OPG-u Željka Pikule zatekli smo lijepo uređeno imanje, a velika garaža za poljoprivredne strojeve, u kojoj je nakon pljačke ostao samo traktor, bila je puna češnjaka. Gospođa Marija nam je otkrila da muški članovi obitelji Pikula, kao i snaha Nena, rado idu u polje češnjaka, ali da leđa znaju zaboljeti od višetjednog pljevljenja češnjaka, što moraju ponoviti dva puta, kao i jedno okopavanje, dok se posao ne obavi do kraja lipnja. Od pribora koriste samo motiku i kultivator, koji su u ovoj drskoj krađi odnešeni, kao i flakserica, pumpa za navodnjavanje
Lika je ekološka, ali i netaknuta prirodna oaza
Pikule u Lici, ispod Velebita, koji se čini za lijepog vremena ‘nadohvat ruke’, imaju ukupno 16 hektara zemlje, ali većina je zarasla u makiju i korov, jer se već desetljećima ne obrađuje i dalje čeka neka bolja vremena.
I za veću proizvodnju češnjaka, kaže Denis Pikula, za što imamo zemlje, ali bi trebali imati i više radne snage, iako sigurno tržište za ekološki češnjak postoji i moglo bi se još i povećati. Međutim, nakon vađenja češnjaka, slijedi obvezno sušenje nekoliko tjedana, a sve to kako bi netretirani, eko češnjak dočekao iduću godinu, a čuva se na nižim temperaturama u ostavama.
U netaknutoj prirodi ovog dijela južne Like, kaže Željko Pikula, na 625 metara nadmorske visine, nema lukove muhe, a i jako je malo krumpirove zlatice, koju možete rukom pobrati. No, u našem selu su ostala samo četiri čovjeka, a dva i pol kilometra oko njih nema nikoga, tako da su sami morali urediti makadamski put da mogu doći do kuće.
I taman kad je ovaj unosni hobi, koji zahtijeva puno fizičkog rada i strpljenja, a još više ljubavi, jer to nije nimalo jednostavno izvesti, krenuo kako treba, dogodila se prva pljačka, koja zasad nema sretan završetak.
Pikula se ne nada povratku ukradenog češnjaka, jer se on na nesređenom domaćem tržištu hrane, lako može ,,utopiti” u kulenu i kulenovim sekama, ali se nada da krivci, kad tad, budu pronađeni. Eko poticaji od 6000 kuna godišnje su dosad pokrivali hladni pogon njegovog uzgoja, i na daljinu od 180 kilometara, a eko certifikat je nešto što osigurava da se njegova proizvodnja odvija na ekološki prihvatljiv način.
No, široj javnosti je zapravo malo poznato da je češnjak,
drevna kultura antičkih Grka, prije svega ljekovita namirnica, a da zbog
specifičnog mirisa, koji se može ublažiti peršinom, pomalo izgubio svoju
kulinarsku popularnost, osim u varivima, iako češnjak u prahu, nema mirisa. No,
ljekovitost češnjaka ostaje, jer dokazano snižava loš kolesterol, a djeluje i
protupalno, ako se redovito konzumira te je u narodu poznat i priznat kao
prirodni antibiotik.
