Hrast, grab i bukva najbolja su drva za ogrjev, a upravo je ovaj hladniji dio godine idealan za sječu i spremanje. Vrijeme je to mirovanja vegetacije, ali i vrijeme kad drvo ima najmanje vlage. Spremite li ga na suho i prozračno mjesto, drvo će sljedeće godine biti spremno za ogrjev.

Dolaskom hladnijih mjeseci građani kreću u nabavu energenata za grijanje. Još uvijek jako zastupljen, a i jedan od najjeftinijih energenata za grijanje su drva. Kako bi drva bila kvalitetna i kako bi se bolje iskoristila za grijanje prostora, potrebno je pravodobno ih sječi, ali i što je ključno, pravilno ih skladištiti. Idealno je obaviti sječu ili nabavu drva godinu dana, pa čak i dvije unaprijed. Sječu ogrjevnog drva najbolje je napraviti  upravo u ovim hladnijim mjesecima, od listopada do ožujka. Vrijeme je to mirovanja vegetacije, ali i vrijeme kad drvo ima najmanje vlage.   Sječu kojom prorjeđujemo i time pomlađujemo drvo, možemo obaviti čak i tijekom snježnih prohladnih dana . Ako vam pak hladnije vrijeme ne odgovara, a žustro kretanje i rad nije vam dovoljan  da se ugrijete, onda odaberite neki sunčani dan.

Nakon sječe, drvo za ogrjev najbolje je odmah i ispiliti i iscijepati, po mogućnosti u metricu. Vrlo je važno mjesto gdje ćete pospremiti drva nakon cijepanja. Znalci savjetuju da to bude suho i prozračno mjesto, po mogućnosti izloženo suncu i propuhu. Nikako se ne preporuča ostavljati drva u šumi ili ispod krošanja stabala te u podrumskim prostorima. Drvo se smatra suhim kad mu je vlažnost manja od 20%. Ložite li upravo suhim drvima, uštedit ćete energiju i lakše postići željenu temperaturu prostorije. Naime, energija se neće trošiti na isparavanje vode iz drveta, a i neće doći do kondenzacije na peći ili dimnjaku.   src=

Za ogrjev se najčešće koriste drva hrasta, bukve graba i bagrema. Ova su drva i najbolji izbor za ogrjev budući da gore bolje od primjerice lipe ili vrbe, dok se crnogorična drva poput bora ili jele uopće ne preporučaju za ogrjev. Svako od navedenih drva ima svoje prednosti i mane, tako je hrast kaloričniji od bukve ili graba i stvara jaki žar, no mora biti potpuno suh. Grab je izvrstan za čuvanje, ali i loženje, dok je bukva najpodložnija djelovanju gljivica koje izazivaju tzv. prozuklost i iz tog je razloga važno da bude na vrijeme posječeno i osušeno.

Sječa, piljenje i cijepanje drva mogu biti opasan posao, stoga pripazite kod ovih radova. Provjerite i osigurajte područje osobito pripazite da u blizini nema promatrača. Rušite li stabla, utvrdite prethodno smjer u kojem će pasti. Kod piljenja drva koristite stabilno postolje ili pilite na tlu. Za siguran rad neophodna je i kvalitetna i odgovarajuća oprema u skladu s radovima, ali i vašem znanju i vještini.

Iskoristite ovaj period vremena kada nema posla oko vegetacije i uređenja okućnice za sječu i nabavku ogrjevnog drva. Trenutak je i za čišćenje zaraslih zemljišta i gustiša. Osim što ćete tako pripremiti teren za topliji period godine, drvca dobivena čišćenjem također možete iskoristiti za ogrjev.

 

Prethodni članakZašto su plodovi dunje kržljavi?
Sljedeći članakFarmersko sjeme i tavanuša
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.