Biostimulatori su fiziološki aktivne tvari i mikroorganizmi izvedeni iz prirodnih ili bioloških izvora, koji biljkama u malim količinama pomažu u rastu i razvoju ; zajedničkim djelovanjem, njihove komponente međusobno utječu na sustav tlo-biljka-korijen te na kraju krajeva pojačavaju ,,imunitet” biljaka. U uzgoju povrtnih i biljnih kultura oni imaju veliku ulogu kod presadnica u zaštićenom i na otvorenom prostoru. Sami po sebi nisu hranive tvari, ali potiču rast i razvoj biljaka tijekom životnog ciklusa, od klijavosti sjemena do zrelosti biljke.
Primjena biljnih biostimulatora u uzgoju povrća
Kad se biljni biostimulatori primjenjuju na biljke, ili u rizosferu, utječu na poboljšanje asimilacije, uporabe i translokacije hranjivih tvari. S time se smanjuje gubitak hranjivih tvari u okoliš, poboljšava učinkovitost metabolizma zbog povećanja prinosa i kvalitete usjeva te povećava tolerantnost na abiotske stresove i učinkovitije se koristi voda. Također, biostimulatori poboljšavaju fizikalno-kemijska svojstva tla potičući razvoj mikroorganizama u tlu.
Rizosfera obuhvaća zonu tla uz korijen biljke što uključuje tkivo i samu površinu korijena koja je pod njegovim izravnim utjecajem. Također predstavlja područje odvijanja složenih interakcija između mikroorganizama, biljaka i tla.
Danas je tržište bogato raznim biološkim preparatima iako postojeća zakonska regulativa u Hrvatskoj zasebno ne regulira takve preparate. Trenutno je na snazi Zakon o gnojivima i poboljšivačima tla (NN 163/03, NN 40/07, NN 81/13 i NN 14/14) koji u samo jednoj stavci spominje takve preparate kao tvari dodane u tlo s osnovnom namjenom poboljšanja fizikalnih i/ili kemijskih svojstava i/ili biološke aktivnosti tla. U Zakonu nije naveden utjecaj biostimulatora na samu fiziologiju bilja. Osim toga, biostimulatori nemaju izravan utjecaj na štetnike pa stoga ne ulaze u regulatorni okvir pesticida.
Smanjivanje upotrebe gnojiva
Najnoviji trendovi u proizvodnji povrća vode ka smanjivanju upotrebe gnojiva, pogotovo pojedinačnih dušičnih gnojiva. Velike količine dušičnih gnojiva mogu imati štetan utjecaj na okoliš, primjerice otjecanje nitrata u vode može povećati efekt staklenika emisijama dušikova oksida. Smanjenje upotrebe gnojiva moguće je u slučaju efektivnijeg korištenja hraniva od strane biljke jer je poznato da biljke ne iskoriste sva dostupna hraniva u mediju u kojem rastu. Smanjenje primjene gnojiva na otvorenom polju i u hidroponskom uzgoju, gdje je poseban naglasak na zaštiti okoliša, moguće je upotrebom biostimulatora.
Danas se biostimulatori obično koriste folijarno za hortikulturne usjeve kao prirodne i sigurne tvari. Isto tako, dokazano je da se primjenom biostimulatora povećava ukupan sadržaj dušika u listu i stopa fotosinteze te se povećava koncentracija biljnih pigmenata, ponajviše klorofila. Neki biostimulatori također mogu potaknuti endofitske i ne-endofitske bakterije, kvasce i gljivice da proizvode tvari koje će biti od koristi biljkama. Primjenom biostimulatora, osim što se može povećati prinos i smanjiti stres u slučaju nepovoljnih temperatura, smanjuju se štetne posljedice kod suša, smrzavanja, mehaničkih i kemijskih oštećenja kao i kod virusnih infekcija.
Mnoga
dosadašnja istraživanja sugeriraju kako se kombiniranjem nekoliko biljnih biostimulatora
može postići bolji učinak nego njihovom pojedinačnom primjenom. Budući da su
učinci biostimulatora specifični za vrste i proizvode, što se zna o jednom
biostimulatoru ili o jednoj biljnoj vrsti ne vrijedi isto i za drugi biostimulator
ili biljnu vrstu. Kako bi se dobilo i osnovno i primijenjeno znanje o
učinkovitosti biostimulatora za određene biljne vrste, potrebno je provoditi
opsežna istraživanja s raznim proizvodima, tretmanima, fazama rasta itd. To
znači da se rezultati istraživanja navedeni u ovom članku ne moraju ponoviti u
nekim drugim uvjetima.
Podjela biostimulatora
Biostimulatori su niz godina bili slabo definirani, a njihova primjena je promatrana sa sumnjom zbog njihove zajedničke prirode i poteškoća u određivanju pozitivnog djelovanja određenih specifičnih komponenti. Stoga je odabir odgovarajućeg biostimulatora i njegovog djelovanja te poznavanje vremena primjene od posebnog značaja. Biostimulatori koji sadrže huminske kiseline, aminokiseline, proteine, peptide, polisaharide i vitaminske komplekse, aktivno pomažu kod razvoja korijena te povećavaju otpornost korijena u slučaju tla tretiranog pesticidima ili zaslanjenog tla. Folijarni biostimulatori na bazi aminokiselina (prolin i triptofan) pojačavaju fotosintetsku aktivnost biljke, pomažući brzo prevladavanje usporenog rasta koji je uzrokovan nepovoljnim uvjetima okoline. Biostimulatori koji sadrže glukozide (energetski faktor rasta) i aminokiseline (arginin i asparagin) stimuliraju razvoj korijena. Ova grupa biostimulatora ima poseban značaj jer se mogu primijeniti od faze sjetve pa do prije presađivanja i poslije presađivanja. Kako je opasnost od propadanja biljke najveća kod presađivanja, ovi preparati stimuliraju stvaranje novih izdanaka korijena i korjenovih dlačica te pomažu bržem oporavku biljaka od stresa izazvanog presađivanjem.
Biostimulatori se dijele prema fiziološkoj aktivnoj tvari, a to su humusne tvari (huminske i fulvo kiseline), proteinski hidrolizati i aminokiseline, ekstrakti morskih algi te mikrobiološki inokulanti (mikorizne gljivice, Trichoderma sp., rizobakterije koje potiču rast biljaka).
Humusne tvari
…
Proteinski hidrolizati i aminokiseline
…
Zaštitni učinak biostimulatora Megafola
…
Ekstrakti algi imaju brojna djelovanja
…
Mikrobiološki inokulanti
…
Pregled nekih biljnih biostimulatora dostupnih na hrvatskom tržištu
…
Što su humusne tvari, koja je njihova uloga i utjecaj na biljku i tlo; što su proteinski hidroizolati, a što aminokiseline te na koji način utječu i stimuliraju rast biljke; koliko je sigurna upotreba proteinskih hidorizolata; kako biostimulator Megafol djeluje na biljke i na kojim biljkama ima najbolji učinak; jesu li ekstrakti morskih algi doista snažni biostimulatori te kako djeluju na tlo i biljku; koje biostimulatore na bazi algi upotrijebiti; što su mikrobiološki inokulanti, koji je njihov utjecaj i na koji se način koriste te pregled biljnih biostimulatora dostupnih na hrvatskom tržištu saznajte u nastavku priloga kojega cijelog možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 6/2020.
