Poručio je to malim proizvođačima i predsjednik Udruge uzgajivača svinja Brodsko-posavske županije Marijan Lučić obilazeći, zajedno s čelnim ljudima Županije, nekolicinu svinjogojaca. Jedan od najvećih uzgajivača svinja u toj županiji, Miro Kolesarić iz Dubočca, sredstvima SAPARD-a, proširio je i modernizirao farmu iz koje godišnje izađe između pet i šest tisuća tovljenika. – Imam 330 krmača, pa time i vlastitu proizvodnju prasadi, koje zatim stavljam u tov, – kaže Kolesarić, dodajući da nema problema s plasmanom kvalitetnih tovljenika. Ovaj proizvođač koji s oko 400 ha poljoprivrednog zemljišta ima zaokružen proizvodni ciklus, ističe da se ne boji zdrave konkurencije, ali mu smeta uvoz subvencioniranog, na dugi rok, smrznutog mesa upitne kvalitete, jer se domaći proizvođači s takvom nelojalnom konkurencijom ne mogu nositi.
Previsoki ulazni troškovi u svinjogojstvu
Istog je mišljenja i Franjo Kulaš iz Vrpolja, koji upozorava i na velike troškove u svinjogojstvu, a zbog kojih je, kaže, prepolovio broj krmača. – Imam zaokružen proizvodni ciklus, međutim zbog velikih troškova u domaćoj proizvodnji, te nelojalne konkurencije s jeftinim uvoznim smrznutim mesom, koje u hladnjačama stoji i po 180 dana, broj krmača sam smanjio na 40, a ako se negativni trendovi nastave, bit ću prisiljen na dalje smanjenje. Kukuruza i starog i novog imam, no sojina sačma je poskupjela i do 300 posto, a gnojivo u nekoliko posljednjih godina i do 400 posto – upozorava Kulaš.
Uzgojem na slami do kvalitetnijeg mesa
Unatoč teškoćama, mladi Josip Lučić iz Beravaca, naglašava da će nastaviti s uzgojem svinja, čime se bavi 12 godina. Taj se uzgajivač odlučio na tzv. humani uzgoj na slami. Od 400 tovljenika, 90 –ak je smjestio u poseban objekt. “Umjesto rešetkaste podloge tu je goli beton na koji svaki dan bacim slame, a čišćenja nema dok svinje ne izađu iz tova. Istina je da svinje na taj način nešto sporije rastu, pa je tov 15-ak dana duži, no zdravije su, manje se grizu, sretnije su, a meso je kvalitetnije s vrlo malo masti”, napominje Lučić. Dodaje da je taj način uzgoja i jeftiniji, pa je i cijena povoljnija, a takvo je meso na europskom tržištu traženo. Premda u europskim fondovima nema uzgoja na slami, pa ne može tražiti sredstva IPARD-a, budući da je plasman osiguran od gradnje nove farme za 400 tovljenika neće odustati, već će investiciju financirati kreditom. S ciljem razvoja svinjogojstva, a u suradnji sa županijskom Udrugom uzgajivača svinja, Brodsko-posavska županija je u dvije godine nabavila 85 nazimica, a ove će godine biti kupljeno još 50. Za razliku od dosadašnje prakse, kada je Županija sufinancirala nabavu kvalitetnog sjemena za umjetno osjemenjivanje krmača, ove godine je naglasak na nabavci kvalitetnih nazimica. Obaveza je korisnika da u roku 12 mjeseci vrati isto tako kvalitetnu nazimicu uz obvezan uzgojno valjan rad, kako bi se širio kvalitetan genetski materijal, pa time i unapređivalo svinjogojstvo. Za te je mjere sufinanciranja Županija izdvojila 220 000 kn, od čega 140 tisuća kn ove godine. Na sličan se način u Županiji skrbe i o govedarstvu, pa je za županijski Centar za stočarstvo nabavljeno pet kvalitetnih bikova kako bi se poboljšala genetska svojstva na ovom području.
