Nakon paunovog oka, maslinine muhe, moljca i šokova zbog naglih promjena temperature, u maslinicima posljednjih godina sve više prijeti nova opasnost – olovna bolest. Prema dojavama maslinara “s terena” posebno su napadnuti nasadi u ekološkom uzgoju, ali žutih listova ima manje-više u svim maslinicima.

Da se olovna bolest pojavila, potvrđuje i agronom Ivan Šimičević.

Kobna za introducirane sorte

Dok paunovo oko češće napada domaće sorte, posebno oblicu, olovna bolest je kobna za introducirane sorte; leccino, pendolino, frantoio i druge. Znači, naše sorte su otpornije na olovnu bolest, a strane na paunovo oko, kaže Šimičević. 

Kad je riječ o paunovom oku problem je i latentna zaraza koju je, kaže Šimičević, moguće otkriti samo u laboratoriju putem natrijeve ili  kalijeve lužine. Uzročnik olovne bolesti masline je fitopatogena gljiva Pseudocercospora cladosporioides. Simptomi napada na listovima u početku nisu vidljivi. Zaraženo lišće ne mijenja izgled i ni u čemu se ne razlikuje od zdravog lišća.

Ipak, pažljivim pregledom može se uočiti promjena boje na naličju lišća na kojima se pojavljuje olovna prevlaka. U početku boja je zelenkasta, zatim počinje žutjeti, a lišće postupno otpada. U početku zelene, nepravilno razmještene mrlje mogu se pronaći na naličju požutjelih listova. Listovi koji otpadnu, na licu poprimaju smeđu boju, a naličje im postaje sivo, pojašnjava Šimičević.

Opadanje listova i plodova

Osim lista, bolest napada peteljku i plodove na kojima se javljaju crvenkasto-smeđe ulegnute pjege, a zaraženi plodovi s vremenom otpadaju.

 – Šteta nije samo za ovogodišnji urod. Ako biljka izgubi puno listova, iduće godine nema diferencijacije pupova pa izostaje i rod, kaže Šimičević. Na pitanje kako suzbijati olovnu bolest, Šimičević dijeli mišljenje stručnjaka Marija Bjeliša iz Zavoda za zaštitu bilja i poznatog istarskog oleologa Edija Družetića.

Preventivne mjere podrazumijevaju izbor manje osjetljivih sort. Također, kod sadnje novih nasada treba paziti na povoljan položaj maslinika. Zatim, redovitom rezidbom krošnju je potrebno održavati prozračnom i masline pravodobno i optimalno gnojiti.

Što ako se bolest javi jačim intezitetom kao što se to događa u pojedinim maslinicima u  Zadarskoj županiji, ali i diljem  Dalmacije?

Ne prskati kad su visoke temperature

Kad su visoke temperature ne treba tretirati. Do zaraze je došlo ranije, tijekom kiša i nižih temperatura, odgovara Šimičević. Kad je temperatura 30, 32 ili više stupnjeva Celzijevih, nema više šanse niti za olovnu bolest, niti za paunovo oko. Zaraza se na sličan način i u isto vrijeme  događa kod obje bolesti, što podrazumijeva da masline valja štititi  na isti način. Sredstva koja se koriste za suzbijanje paunovog oka ujedno djeluju na smanjenje olovne bolesti.


Stroby i Nativo zaustavljaju širenje bolesti na već zaraženim listovima, imaju sistemično djelovanje i dohvaćaju gljivicu koja se razvija unutar lista. Dobra su mjera za očuvanje funkcije bolesnih listova, dok ne izrastu novi. Prskanje s bakrenim preparatima bi izazvalo samo njihovo brzo opadanje. Tretiranje je, kaže Šimičević, najbolje obaviti prije jesenskih kiša, kraj osmog mjeseca, i početkom rujna. Drugo tretiranje se obavlja nakon berbe te početkom proljeća.

paunovo oko
Osim lista bolest napada peteljku i plodove koji s vremenom otpadaju
olovna bolest masline
Prethodni članakHranidba u tovnom govedarstvu
Sljedeći članakUčinkovitim mjerama spriječena pojava afričke svinjske kuge u Hrvatskoj
Nedjeljko Jusup
Nedjeljko Jusup, dugogodišnji je novinar i urednik. Rođen 7. siječnja 1951. godine u Zadru gdje je završio Gimnaziju pedagoškoga smjera "Juraj Baraković", a studij novinarstva na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo u Ljubljani. S pisanjem počinje još kao srednjoškolac u zadarskom Narodnom listu, tijekom studija u Ljubljani surađuje u Ljubljanskom dnevniku, Pavlihi i u splitskom tjedniku Nedjeljnoj Dalmaciji. Od 1980. do 1991. urednik je dopisništva u Radničkim novinama, tjedniku Saveza sindikata Hrvatske. Surađuje u Večernjem listu, Oku, Zapadu, Novom listu… U ratnim uvjetima 1994. godine, kao autor projekta i prvi glavni urednik s nekolicinom zadarskih kolega pokrenuo najprije tjednik Zadarski list koji je pod njegovim vodstvom nakon četiri godine prerastao u dnevni list. Izlazi stalno od 3. studenoga 1994. Jusup se bavi i publicistikom. Napisao više tekstova o razvitku medija u Zadru, uredio knjige i monografije "Politički obračuni", “Libar okorjelog agronoma” "Hrvatski misir", "Dragulji hrvatskog misira", "112. brigada: Od dragovoljačkih odreda do međunarodnog priznanja RH", Putopisne paralele: "Od Cerodola do Burgundije", “Stanislav Antić: Moje životno djelo”.. Dobitnik je više novinarskih nagrada i priznanja među kojima i godišnju nagradu Hrvatskog novinarskog društva - Zlatno pero 1991/1992 godine za svoje ratne reportaže s prve crte bojišnice. Nakon umirovljenja (2017.) nastavlja uređivati specijalizirani prilog Plodovi zemlje i mora kojega je, s ciljem povezivanja znanosti, struke i prakse u poljodjelstvu i ribarstvu, prije 20 godina pokrenuo u Zadarskom listu. Surađuje sa američkim portalom Olive Oil Times i Gospodarskim listom, objavljuje i u specijaliziranom časopisu Maslina u izdanju Slobodne Dalmacije, kao i portalu Agroklub koji ga je proglasio Autorom godine 2018. Nedjeljko Jusup je dugogodišnji član Hrvatskoga novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske od njegova osnivanja, aktivno sudjeluje na skupovima i seminarima, okruglim stolovima ili tribinama posvećenim aktualnim problemima novinara. Jedan je od organizatora Međunarodnog znanstvenog skupa "Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinarstva u europskom kontekstu". Inicirao je i sudjelovao u pokretanju brojnih poljoprivrednih manifestacija među kojima VINCRO u Polači, Vinin u Ninu. Ravnokotarska fišijada u Benkovcu… Jusupov novinarski i urednički moto je: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.