INTERVJU BROJA: Komiški veliki rogač

Stari Grci, osnivajući trgovačka uporišta na Jadranu, nekoliko stoljeća prije Krista donijeli su rogač u naše krajeve, pa tako i na otok Vis i u Komižu. OPG Nebojše Božanića nalazi se u Komiži na otoku Visu. Djeluje od 1990.g. na naslijeđenom imanju koje je do 1988. g. bilo zapušteno, jer je Nebojša do tada živio i radio u Splitu. Na višestoljetnom imanju bilo je dosta  stabala rogača i Nebojša se po povratku u rodnu Komižu prihvatio čišćenja njiva gdje su rasla stabla rogača. Otvorio je trgovinu mješovite robe 1989.g. i nakon uređenja posjeda s rogačima usporedno radio i na OPG-u.

Nebojša Božanić, 64. g. proizvođač rogača i nositelj OPG-a ponosno priča svoju priču:

–Kako sam živio u Splitu, primijetio sam kako su se počele otvarati trgovine zdrave hrane. U jednoj od trgovina našao sam mljeveni rogač, koji je bio slabe kvalitete. Na deklaraciji je pisalo da se rogač bere u Španjolskoj, melje u Nizozemskoj, a prodaje u Hrvatskoj. To me je potaklo da obnovim zapušteno imanje rogačima u rodnoj Komiži.

Koje su najčešće greške u uzgoju rogača?

• Kad ste registrirali OPG te na kojim površinama uzgajate rogač i druge kulture te  koje su najčešće greške u uzgoju?

-OPG sam registrirao 1990. g., a u uvali Perna nalazi se oko 4 ha površine, pod šumom i rogačima, maslinama, vinovom lozom i ostalim kulturama; tu se nalazi 30 stabala stoljetnih rogača. Kako mi je to bilo nedostatno uzeo sam u zakup površinu s 200 rogača. Ostale kulture su samo za vlastite potrebe. Registrirana sorta rogača je Komiški veliki rogač, a uvala u Komiži je izuzetno povoljna za njegov uzgoj. U Hrvatskoj postoji oko pet do šest sorti, a u svijetu oko 25 sorti rogača. Ovaj Komiški je veliki ili krupni te dobar za konzumaciju i mljevenje, jer ima dosta mesnatog dijela (pulpe). Može se jesti kao voće, nije previše suh i nutritivno je dosta dobar, bogat je fruktozom te je izvrsne kakvoće.

Najveće pogreške kod uzgoja su zapuštenost te ,,veliki” razvoj turizma… Površina gdje se uzgaja rogač mora biti čista od korova  u protivnom ga napadaju miševi i napada ga potkornjak crv (Cossus cossus) koji uništava stablo. Taj crv, odnosno ličinka se poslije pretvara u odrasli oblik koji leti i tako se širi. Razvoju crva potkornjaka je pridonijela zapuštena površina oko stabla pa je manje vidljiv za ptice i brže se razmnožava u odnosu kad je površina kultivirana i čista, tada je više uočljiv pticama. Obnova uništenih stabala od potkornjaka je da se stablo posječe do zemlje, jer iz njegova panja izbijaju mladice koje brzo rastu i tako otprilike za pet godina dobijemo pomlađeni zdrav rogač koji daje plodove.

• Po čemu je ekološki uzgoj rogača poseban?

Sa štetnicima se borim i uglavnom ne uspijevam kako treba, jer ne mogu upotrijebiti pesticide, fungicide i druge kemikalije. Zbog toga je rogač vrlo teško sačuvati od štetnika na ekološki prihvatljiv način. Održavam ga kultiviranjem kultivatorom i dohranjujem ga ekološki prihvatljivim gnojivima, koji mi ovlašteno tijelo dozvoli. Cvatnja i oprašivanje počne kad i berba –  nevjerojatno. Cvate u jednom malom razdoblju, otprilike od  15. rujna do kraja listopada odnosno u vrijeme kad je najveća suša. Bere ga se dugim motkama i tako se ne uništava cvijet koji se tek nazire. Oni koji rade berbu poslije 15. rujna uništavaju već formirani cvijet prilikom branja. Do kraja godine ima dva ciklusa formiranja – ,,bacanja’’ cvijeta koji se na taj način dijelom nadoknađuje. Moramo biti ažurni u ovome poslu. Cvijet oprašuju pčele, ose, bumbari.

Plod naraste do kraja godine 2 do 3 cm i tako ,,stoji’’ do sredine travnja. Do kraja travnja ima znatan rast te bude dužine oko 15 cm, pun vode i svijetlo zelene je boje. Tada je plod dosta težak i najosjetljiviji na vjetar te kad zapuše jako jugo dosta ih odpadne. U tom stanju bude do kraja srpnja. Kad je vrućina na vrhuncu, tada počinje lagano crniti u tamno smeđu boju. Postaje potpuno zreo oko 25. kolovoza i može ga se početi brati. Zato kažemo ,,da u isto vrijeme cvijeta i bere’’.

• Tko vam pomaže u radovima?

-U radu na OPG-u pomažu mi žena, sin i nevjesta, a kad je berba rogača unajmimo radnike ili nam pomognu prijatelji. Branje rogača je dosta naporno jer su stabla velika i berba se obavlja ručno na tradicionalan način. Radne snage nema dovoljno, a problem je turizam. Tu se ne možeš boriti, jer kad se zemljište proglasi građevinskim, njegova cijena poraste za deset puta. Po mom mišljenju mogao bi ,,živjeti” turizam s rogačem, gdje bi on služio kao zelena površina, to urbanisti zovu ,,život u zelenilu” kao nešto izvorno – autentično ispred kuće.

• Što proizvodite od rogača i kome ga prodajete?

-Proizvodnja rogača je ekološka i radi se po specifikaciji za ekološki uzgoj. Prodaje se i kao plod, a najvažniji proizvod od njega je fino mljeveni rogač, samljeven u posebnom mlinu; potom ga u trgovinama zdrave hrane pakiraju pod svojim imenom (brendom) kao ekološki proizvod. Uz pomoć Ministarstva poljoprivrede pronašao sam tržište u jednom od poznatih velikih trgovačkih lanaca.

• Koju količinu proizvodite i širite li proizvodnju mladim nasadom?

-Proizvodnja je varijabilna i oscilira iz godine u godinu, ovisno o vremenskim uvjetima. Ovu godinu puhalo je jako jugo i otpalo ga je više od 50 %. Količine variraju od 5.000 kg do 10.000 kg. Što se tiče mladih nasada, napravio sam određene pripreme zemljišta, to je dosta zahtjevno i bez mladih ljudi to ne ide. Mladi ljudi su se okrenuli više turizmu koji je lakši te više vole ,,konobariti”, nego biti svoji gospodari.

            Rogač traži njegu

• Koliko je zahtjevan taj posao u odnosu na maslinarstvo i vinogradarstvo?

Poslovi oko rogača su lakši nego oko masline i loze. Mnogi ljudi misle da treba samo doći na branje rogača, međutim on traži i njegu. Ima jedan podatak da jedno veliko stablo daje 1.000 kg ploda. U Komiži nije neobično da se ubere s jednog stabla 500 kg ploda, to sam i ja doživio. Kad se dobro dohrani i dobije određenu vlagu, onda te i nagradi plodovima, kao u mom primjeru s 500 kg kvalitetnog ploda. Moram naglasiti da je rogač druga kultura na Mediteranu koji najbolje podnosi sušu, poslije pistacija. To se pokazalo i ove godine gdje je do današnjeg dana palo samo 200 l/m² kiše i dao je dosta dobar plod.

• Kakva je potražnja za vašim proizvodom s obzirom na ljekovita svojstva rogača, imate li konkurenciju i kako se borite protiv nje?

-Ja sam zadovoljan jer prodam svu količinu, ali uz određeni marketing, potražnja bi se udvostručila, ali nemam kapaciteta, odnosno robe za tu količinu.S obzirom na moje količine koje sve prodam, u marketing ne ulažem, jer kad bih u to ušao potražnja bi bila veća, ja to ne mogu zadovoljiti s obzirom na svoju dob, a mladi se više okreću dohodovnijem turizmu. Bilo bi izuzetno dobro da ga izvozimo, međutim to je zahtjevan posao i odgovornost. Uglavnom prodam sve na hrvatskom tržištu. Protiv konkurencije se borimo kvalitetom i posebnošću, davanjem proizvodu značaj, kao što je oznaka zemljopisnog podrijetla, ekološki i otočki proizvod – preko kojih kupac prepoznaje kvalitetu.

• Jeste li aplicirali za kakve poticaje iz europskih fondova, koristite li kakve mjere koje nudi država?

-Aplicirao sam na dostupne EU fondove. Dobio sam sredstva pomoću kojih sam kupio strojeve za unapređenje rada. U većinu tih mjera sam ulazio i koristio ih te dobivao sredstva.

• Kako ste zadovoljni uloženim i povratom za sada? Može li se od toga živjeti?

-Zarada mi od OPG-a poboljšava kućni budžet, no od toga ne možemo živjeti. Potrebne su mlade snage i ulazak u posao s ozbiljnošću i onda bi se moglo nešto napraviti da se od toga može živjeti. Osoba mora biti jako odgovorna, poduzetna i radišna, iako je to jako naporan posao.

S obzirom na današnje fluktuirajuće stanje tržišta u Hrvatskoj – netko će doći s kapitalom i uvesti rogač iz drugih dijelova svijeta, koji može biti upitne kvalitete i oborit će cijenu nas malih, jer nema zaštite malih proizvođača od strane države… S obzirom na trenutno stanje s COVID-om 19 – pokazalo se  u veljači kako nam nedostaje hrane, trebalo bi obratiti više pažnje na proizvođače hrane, posebno na male OPG-ove i cijelu poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj.

Rogač sadrži važne minerale poput kalija, kalcija, magnezija, vitamine A, B, E i D te visok postotak fenolnih spojeva kojih su najvažniji tanini, koji blagotvorno djeluju na zdravlje čovjeka. Rogač obiluje bakrom, selenom, fosforom te željezom. Sadrži i galnu kiselinu koja djeluje antivirusno, analgetski, antioksidativno, antibakterijski i antiseptički. Zbog tih svojstava pomaže u prevenciji alergija te jačanju imuniteta, a potiče iskašljavanje i pomaže kod astme. Zbog visoke količine kalcija i fosfora pomaže smanjiti rizik od osteoporoze te čuva zdravlje zuba i kostiju. Također sprječava i olakšava probavne smetnje, a ujedno pridonosi smanjenju šećera u krvi i lošeg kolesterola, te čuva zdravlje srca i krvnih žila. ,

Čaj od rogača za probavne tegobe

Ako imate probavne tegobe pokazalo se da upravo čaj od rogača može pomoći crijevnoj flori. Čaj možete pripremiti tako što ćete prokuhati 2 dl vode te dodati 1 malu žlici brašna od rogača. Procijedite ga dok je još mlak.

Za probleme s probavom možete na laganoj vatri prokuhati 6 grama rogača u 2 dl vode te ostaviti da odstoji 45 minuta. Čaj nije potrebno cijediti kako bi zadržali komadiće ljekovite namirnice koji u sebi imaju potrebne sastojke za liječenje brojnih bolesti.