""Pod „mjerama“ se podrazumijevaju promotivne i promidžbene kampanje, posebno one koje naglašavaju prednosti proizvoda iz EU, jačanje kvalitete, sigurnosti hrane i higijene, prehrane, dobrobiti životinja i ekološki prihvatljivih proizvodnih metoda. Te mjere mogu obuhvatiti sudjelovanje na priredbama i sajmovima, informativne kampanje o europskom sustavu oznaka za zaštitu izvornosti (PDO), zemljopisno podrijetla (PGI) i zajamčenost tradicionalnog specijaliteta (TSG), označavanje sustava u ekološkoj poljoprivredi, te informativne kampanje o EU sustavu određivanja kvalitete vina proizvedenih u određenim regijama (QWPSR). Za navedene aktivnosti i mjere EU financira do 50% troškova. Programe koji promiču svakodnevno konzumiranje voća i povrća u dječjoj prehrani, te programe za promicanje odgovornog konzumiranja alkohola i educiranje o opasnostima njegovog prekomjernog konzumiranja Europska Unija financira sa 60% troškova.

Promjene koje se odnose na meso ovaca

U spomenutoj Uredbi o izmjenama o pružanju informacija i mjerama za poticanje poljoprivrednih proizvoda na unutarnjem tržištu navedene su i promjene koje se odnose na meso ovaca. Ono je uvršteno na popis prihvatljivih proizvoda u unutarnjem tržištu i na tržištu trećih zemalja, a radi teške situacije u sektoru ovčarstva, EU može odobriti sufinanciranje programa promocije ovčjeg mesa koje je porijeklom iz EU. Također je meso peradi, proizvedeno u zemljama EU uklonjeno s popisa nepoželjnih proizvoda na europskom tržištu, obzirom da je od krize izazvane ptičjom gripom proteklo dovoljno dugo vremena i postupno se vratilo povjerenje potrošača. S obzirom da je hrvatska postala članicom EU, obrisana je sa popisa „trećih zemalja“, te se na nju primjenjuju nove uredbe. Natječaj traje cijelu godinu, a prijaviti se može u dva termina: do 5.travnja i do 30.rujna, a na ovoj internetskoj stranici mogu se dobiti svi dokumenti za programe promocije poljoprivrednih proizvoda.

http://ec.europa.eu/agriculture/promotion/procedure/index_en.htm

""

Prethodni članakMilch šnite
Sljedeći članakKuglice od račića
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.